Njemačka - pad nataliteta
7. august 2009
Dječji plač bi već za nekoliko decenija u njemačkim bolnicama mogao postati rijetkost. Njemački mladi parovi se sve rjeđe odlučuju za više djece. A kad ih pitate, odgovoraju ovako: "Pa, mislim - da, htjela bih imati dvoje djece." - "Kod mene nije žurba, ali ne bih to ni isključio. Želim imati djecu - nekad kasnije."
Nekad kasnije, kad se završi fakultet, dobije prvi posao, godine utroše da se izgradi karijera, a onda...možda i dijete dođe na red. Tako, u međuvremenu, razmišlja dosta mladih Njemica i Nijemaca. Kako je društvo gospodarskim usponom bivalo sve bogatije, broj rođene djece se konstantno smanjivao.
Ne može i jare i pare
Ursula von der Leyen, savezna ministrica za obitelj objašnjava da je odlučujući faktor, koji je doveo do smanjenja nataliteta, taj da je Njemačka jednostavno prespavala. "Zatim, mladim ženama, kao i muškarcima, je omogućen pristup obrazovanju kako bi bili bolje školovani. A kad onda nastupi trideseta - što je u Njemačkoj doba kad se dobiva prvo dijete - imaju još 50-ak godina života pred sobom. I ako onda društvo, kao što je njemačko, kaže: 'Ako dobiješ dijete, onda to ne funkcionira zajedno s karijerom' - u tom slučaju mnogi mladi parovi se misle hoće li dobiti dijete ili ne," navodi ministrica von der Leyen.
Da je tih nedoumica puno, pokazuje i novo istraživanje njemačkog Statističkog zavoda u kojem se navodi da bi do 2050. godine broj stanovnika sa sadašnjih 82 milijuna mogao opasti na 68 milijuna. Taj pad bi mogli, međutim, ublažiti doseljenici.
Polovica stanovnika 2050. stranog podrijetla
Za useljavanje kvalificiranih mladih ljudi iz cijelog svijeta u Njemačku, se zalaže i Reiner Klingholz s berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj. Njegova prognoza je da će se država snažnije promijeniti, nego što se ustvari mijenjala u godinama nakon Drugog svjetskog rata. "I naša kultura će se promijeniti," nastavlja Klingholz. "Migranti će činiti sve veći udio u stanovništvu. Možemo računati s tim da će do 2050. polovica stanovnika imati migracijsku pozadinu."
No, i ako Njemačka uspije primamiti obrazovane mlade akademike, proces starenja društva će se samo lakše ublažiti, ali ne i zaustaviti. Tako će umjesto punih dječjih igrališta, Njemačka za pedeset godina biti puna staračkih domova.
Autorica: Marina Martinović
Odgovorni urednik: Senad Tanović