1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Između domovine i srca

Mehmed Smajić5. april 2015

Početkom ratova na Balkanu 90-tih godina je oko 2.000 Jevreja sa tog prostora sigurnost potražilo u Izraelu. Dok se jedni ne kaju što su se vratili, drugi ne razmišljaju o napuštanju Izraela.

https://p.dw.com/p/1F2g0
Jevreji porijeklom iz bivše Jugoslavije na jednom od izleta u Izraelu
Jevreji porijeklom iz bivše Jugoslavije na jednom od izleta u IzraeluFoto: DW/Hitahdut

Iako se iz cionističkog uvjerenja može ustvrditi da je Izrael domovina Jevreja, sa sigurnošću, a posebno ako se osvrne na istoriju, može se reći da je i BiH domovina Jevreja. Jevreji u BiH žive od početka 16. vijeka gdje su stigli nakon izgona iz Španije 1429. godine. Jevrejima Bosna i Hercegovina do tada nije bila nepoznanica. Kroz nju su prolazili kao trgovci. Do 1941. godine je Jevrejima u BiH bilo dobro. Imali su 15 sinagoga za oko 14.000 Jevreja u zemlji. Drugi svjetski rat je skoro uništio 500 godišnju jevrejsku istoriju u Bosni. Golgotu nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu u BiH je preživjelo oko 1.100 Jevreja. Između 1948 i 1951. godine više stotina Jevreja sa prostora bivše Jugoslavije, a samim time i BiH, se odselio u Izrael.

Početkom rata u BiH je znatan broj Jevreja iz BiH također potražio sigurnost u Izraelu. Među njima su bili brat i sestra iz porodice Pelja iz Sarajeva. U Izraelu svoje školovanje nastavljaju 1993. godine, a roditelji im se pridružuju u septembru 1994. godine. Život porodice Pelja u Izraelu se počinje normalno odvijati. „Djeca su pohađala školu, a ja i muž radili“, priča Klara Pelja koja je do početka rata u BiH radila u dječijem programu TV Sarajevo. Bez obzira na to što su bili dobro prihvaćeni u Izraelu, nakon rata u BiH, počinje razmišljanje o povratku u Sarajevo. Čekanje nije dugo trajalo. 1999. godine, iako su umeđuvremenu ostali bez stana u glavnom gradu BiH, počinje povratak porodice Pelja iz Izraela. „Ni ja ni djeca se nismo pokajali što smo se vratili. Ovo je moja zemlja. Da djeca nisu bila tako dugo sama, nikada ne bih otišla iz Sarajeva“, kaže Klara Pelja.

Unikatna Sarajevska Hagada je sefardski rukopis koji je u Bosnu stigao iz Španije
Unikatna Sarajevska Hagada je sefardski rukopis koji je u Bosnu stigao iz ŠpanijeFoto: DW

Izrael – nova domovina

Znatan broj Jevreja iz BiH koji su početkom rata zatražili sigurnost u Izraelu se vratio u svoju domovinu. Oni koji su ostali, trenutno ne razmišljaju o povratku. Nedavna informacija objavljena na jednom njemačkom internet portalu da se iz Izraela namjerava vratiti oko 600 Jevreja porijeklom iz BiH, Amabsadora BiH u Izraelu, Branka Kesića, je zatekla. „Ambasada BiH u Izraelu nema nikakvu informaciju o najavama da se oko 600 Jevreja iz Izraela namjerava vratiti u BiH. Jevreji iz BiH su izraelski državljani sa svim pravama i obavezama koje to državljanstvo nosi i u punom smislu su asimilirani u izraelski društveni, politički i privredni život“, kaže Kesić.

Klara Pelja s kćerkom u Izraelu
Klara Pelja s kćerkom u IzraeluFoto: Privat

„To je potpuna dezinformacija. Jevrejska opština u Sarajevu nema nikakvih saznanja“, kaže Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo. „Većina članova Jevrejske opštine u Sarajevu ima porodice ili dijelove svojih porodica u Izraelu i takva tendencija se ne osjeća. Međutim, da budem iskren i realan, ne znam što bi oni tražili u BiH, u smislu posla i egzistencije. Čini mi se da BiH i nije zemlja blagostanja u kojoj bi Jevreji, koji danas žive u Izraelu, a porijeklom su iz BiH, trebali da se vrate. Oni tamo žive normanim životom u jednoj demokratskoj zemlji koja, nažalost, ima svoje probleme kao i sve druge u Evropi“, kažeKožemjakin.

Izraelac s bosanskim srcem

„Ne. Trenutno ne razmišljam o napuštanju Izraela i odlasku, ne samo u BiH nego ni u bilo koju drugu zemlju“, kaže sarajlija Andre Ceresnjes, koji je Sarajevo napustio sa 11 godina. Andre danas živi i radi u Jerusalimu. Izrael poznaje, kako u šali kaže: „kao svoj džep“. Naime, Ceresnjes je turistički vodič i svakodnevno je u kontaktu kako sa turistima tako i sa Jevrejima koji su porijeklom iz BiH. Inače, u Izraelu trenutno živi oko 10.000 Jevreja porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije. Oni su uglavnom okupljeni oko Udruženja Jevreja iz ex-Jugoslavije (Hitahdut) koje, pored ostalog, jednom mjesečno izdaje i novinski list na, kako kažu: „našem jeziku“, jer ga ne karakterišu kao: srpski, hrvatski ili bosanski. Uglavnom se radi o Jevrejima koji su prostor bivše Jugoslavije napustili u Drugom svjetskom ratu. Od toga broja je oko 2.000 Jevreja koji su sa Balkana stigli u Izrael početkom ratnih sukoba 90-tih godina.

Branko Kesic, Botschafter von Bosnien und Herzegowina in Israel
Ambasador BiH u Izraelu Branko KesićFoto: Privat

Određeni broj Andreeovih prijatelja se vratio u Sarajevo. „Imam kontakt kako s njima, tako i sa prijateljima koji su uvijek živjeli u Sarajevu. Ove godine planiram posjetiti prijatelje i rodbinu u Sarajevu“, kaže Andree Ceresnjes koji, s obzirom da je BiH sa majkom i dva brata napustio s 11 godina, odlično govori bosanski jezik. „S roditeljima govorim na našem. Čitam knjige, posjećujem internet portale i slušam muziku na našem jeziku. Nisam htio da moje kulturno porijeklo padne u zaborav“, kaže Andre.

Sigurnost i antisemitski ispadi

BiH se u poređenju s drugim evropskim zemljama smatra sigurnom za Jevreje. Potvrđuje to i predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo, Boris Kožemjakin. „BiH je relativno sigurna. Međutim, apsolutna sigurnost ne postoji. U posljednje dvije do tri godine nemamo uopšte antisemitskih incidenata. Ono što trpimo kao građani Jevrejske vjeroispovijesti su razni komentari na internet portalima koji su vrlo često vezani za aktuelnu politiku Izraela, a ne za život Jevreja u BiH. Smatram da je BiH realtivno sigurna, a o apsolutnoj sigurnosti danas ne možemo govoriti nigdje“.

Andre ne želi da njegovo kulturno porijeklo padne u zaborav
Andre ne želi da njegovo kulturno porijeklo padne u zaboravFoto: Andre Ceresnjes/Privat

Nedavni antisemtiski ispad navijača BiH u Beču kada su pozirali sa palestinskom zastavom i uzvikivali „Ubi, Židova“, ostavio je bez riječi i Andea Ceresnjesa. „Žalosno. Na jednom od bh. portala sam čitao o tome i to me rastužuje. Tužan sam zbog toga. Da se ljudi, bilo gdje oni bili, zabave svojim problemima, dalje bi stigli“, kaže Andre.

„Pojačani antisemitizam koji je u posljednje vrijeme prisutan u Evropi se konstantno oštro osuđuje od strane cjelokupne izraelske javnosti tako da nije zabilježena posebna reakcija Jevreja iz BiH“, kaže ambasador BiH u Izraelu Branko Kesić.

Iako su bh. navijači u Beču poslali negativnu sliku o BiH, Andre na pitanje za koga će navijati u predstojećem susretu nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Izraela u okviru kvalifikacija za Evropsko nogometno prvenstvo kaže: „To je kao da pitate majku dvoje djece, koje dijete više voli. Godinama, kada god bi BiH igrala protiv Izraela, uvijek sam navijao za BiH. Na taj način sam svojim izraelskim prijateljima želio pokazati šta znači sport i gdje se bolje igra. Kada su košarkaške utakmice u pitaju, s obzirom da više volim košarku, onda uvijek najvijam za Izrael. Kada je o nogometu riječ onda navijam za Bosnu. U narednom susretu između BiH i Izraela ću navijati za Bosnu“, kaže Andre Ceresnjes.