1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Želje i stvarnost u Grčkoj

Janis Papadimitriu26. februar 2015.

Novac u zamenu za obećanja da će se sprovesti reforme. Tako je nakon teških pregovora glasio dogovor Grčke i njenih kreditora. Sada bi obećanja trebalo sprovesti u delo.

https://p.dw.com/p/1Ei7A
Griechenland Athen Parlament
Foto: Reuters/M. Djurica

Nova vlada Grčke sa njenim premijerom, levičarem Aleksisom Ciprasom na čelu, najviše nade polažu u borbu protiv utaje poreza, korupcije i protiv interesa određenih krugova i pojedinaca. On veruje da će tako ostvariti veće prihode i napuniti državnu kasu. Još tokom predizborne kampanje stratezi levice upućivali su pretnje u pravcu uticajnih biznismena, koje su, prema ruskom modelu, nazivali oligarsima. Smatrali su da su oni odgovorni za zastoj reformi, između ostalog i zobg toga što su pod svoju kontrolu stavili većinu medija. Nova vlada premijera Ciprasa ciljano će delovati protiv toga.

Zbog čega bi baš jedan levičar imao više uspeha od svojih prethodnika? „Čini se da levičarska Siriza ima bar političku volju da se prihvati takvih reformi. Kod ranijih vlada to nije bio slučaj“, smatra Jorgos Cogopulos, saradnik atinskog trusta mozgova ELIAMEP. Levičarska stranka na vlasti čak ima priliku da prekine začarani krug zastoja u reformama i mera za saniranje budžeta, veruje taj politikolog: „Zbog toga što su sve prethodne vlade pravile zastoj u reformama, one su kad-tad morale da posegnu za rigidnim merama štednje. Drugim rečima: mere štednje nisu bile sprovođene da bi se ostvarili dogovori s kreditorima, već obrnuto – bile su neophodne baš zato što dogovori nisu bili sprovođeni.“

Giorgos Tzogopoulos
Siriza bi mogla da uspe da sprovede reforme smatra Jorgos CogopulosFoto: Privat

Premijer Cipras zato ima priliku da dokaže da se dogovori s kreditorima ne ograničavaju samo na stroge mere štednje.

Program štednje koji tako ne sme da se zove

Upravo tu i počinju problemi. Levica ne priznaje da je pristala na produženje mera štednje. Umesto toga, govori o „produženju kreditnih ugovora“ koje ima Grčka. Iz svih vesti iznenada je proteran termin „Trojka“ koji je korišten za delegacije koje su činili predstavnici Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke. Umesto toga, govori se o „tri institucije“ koje će pratiti program reformi.

Stranački bilteni Sirize pišu hvalospeve o „novoj eri bez Trojke“, i naglašavaju da su „štedišama u Briselu i Berlinu pokazane granice“. „Takvo tumačenje stvari je razumljivo“, kaže Cogopulos, „jer svaka vlada pokušava da svoje delovanje prikaže kao uspeh“. Ipak, to sa sobom nosi i određene rizike. „Tokom izborne kampanje očekivanja birača se povećavaju, a javno mnjenje još se nije vratilo na 'normalni kolosek'“. Mnogi ljudi tako još uvek veruju da nova vlada ni po koju cenu neće nastaviti program mera štednje“, upozorava atinski politikolog.

Čak i unutar vladajuće stranke čuju se suprotni glasovi. Evropski poslanik Manolis Glecos i privredni ekspert Kostas Lapavicas kritikovali su dogovor vlade s kreditorima. Interno je kritike uputio i lider levog krila Sirize, ministar za energetska pitanja Panajotis Lafacanis.

Brüssel Gipfel Treffen Alexis Tsipras
Premijer Cipras suočava se sa opozicijom i u redovima same SirizeFoto: John Thys/AFP/Getty Images

Na maratonskoj sednici kluba poslanika Sirize koja je održana u sredu (25.2), premijer Cipras pokušao je da izgladi stvari. Prema Aleksisu Papahelasu, direktoru lista „Katimerini“, Cipras će u narednom periodu morati da se bori sa opozicijom na tri fronta: „Prvo sa opozicijom u sopstvenim redovima koja ne želi da prati njegov politički zaokret, potom sa onima koji se protive reformama jer one ugrožavaju njihove lične interese i na kraju sa stvarnom opozicijom u parlamentu koja je, čini se , još uvek zabavljena sama sobom pokušavajući da analizira rezultate izbora.“

Dvosmislene formulacije u programu mera štednje

Vlada premijera Ciprasa se u svakom slučaju vratila u realnost, veruje jedan analitičar atinske TV-stanice „Skaj“. „Presudna za to je bila opasnost da bi banke u Grčkoj već tokom ove sedmice mogle da se zatvore u slučaju da se nije postigao dogovor“, veruje on.

Premijer je doneo konačnu odluku i želi da Grčka ostane u evrozoni. „To nije bila laka odluka i možda ju je Cipras doneo samostalno, ali je to u svakom slučaju odluka koja pokazuje svest o odgovornosti“, ukazuje Papahelas.

Sada bi trebalo da dođe do konkretizacije reformskog programa. Mnoge formulacije u dogovoru sa kreditorima su nejasne, ostavljaju prostora za interpretacije i sluti se da bi one mogle da donesu mere koje neće biti omiljene. Tako se, recimo, govori o „reformi sistema poreza na dodatu vrednost (PDV)“, što ukazuje na povećanje PDV-a za hotelijere u Grčkoj. Nova vlada time ne bi osvojila simpatije naroda. „Istinsko pitanje jeste da li je levičarska vlada u stanju da osigura bolje sprovođenje mera iz programa štednje“, upozorava Cogopulos. On veruje da bi za početak, u naredna četiri meseca, ponovo trebalo da se uspostavi međusobno poverenje. U tom slučaju moglo bi da se razgovara o svemu – čak i o mogućem trećem paketu finansijske pomoći za Grčku.