1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Škotska – dan odluke

Sven Pöhle/Saša Bojić18. septembar 2014

Danas, 18. septembra, mogla bi da se završi era koja je trajala više od 300 godina – Škotska glasa o nezavisnosti od Velike Britanije. Tom prilikom se neće rješavati samo politički status zemlje…

https://p.dw.com/p/1DF2d
Schottland Referendum 18.09.2014
Foto: Reuters/Stefan Rousseau

Da li će Škotska odmah po prebrojavanju glasova postati nezavisna?

Na referendumu će prvo da se glasa o tome da li Škoti žele da budu nezavisni. U slučaju da budu glasali za nezavisnost, ona neće biti direktno proglašena. Prema sadašnjim planovima, to bi trebalo da se desi 24. marta 2016. Do kraja prelazne faze bi trebalo riješiti razna politička i ekonomska pitanja.

Da li bi nezavisna Škotska bila članica EU i NATO?

U slučaju secesije, po završetku prelazne faze u proljeće 2016. bi nastala nova država. Ona bi morala da nanovo pristupi kako Evropskoj uniji, tako i NATO-u. Kao nova država, Škotska ne bi bila dio Sjevernoatlantskog pakta. Morala bi da podnese zahtjev za prijem u taj vojni savez. A njegova članica bi postala samo ako se sa tim saglase i sve ostale članice NATO-a.

Šta nezavisnost Škotske znači za Evropu?

Mnoge države Evropske unije su zabrinute zbog referenduma. Pošto Škoti važe kao naklonjeniji EU nego drugi Britanci, otcjepljenje od Ujedinjenog kraljevstva bi ojačalo tabor EU-skeptičara. Ako Velika Britanija – kao što je najavila – 2017. održi referendum o članstvu u EU, protivnici EU bi mogli da pobjede zahvaljujući tome što su pristalice ostale bez četiri miliona škotskih glasova.

Nezavisnost Škotske bi mogla i da bude signal za pokrete u drugim zemljama. Španija i Belgija strahuju da bi njihove nacionalne zajednice mogle da postanu ugrožene. Za Ujedinjeno kraljevstvo, nezavisnost Škotske bi mogla da znači i da bi u doglednoj budućnosti i katolička Sjeverna Irska mogla da pođe istim putem.

Kakvu valutu bi imala nezavisna Škotska?

Do marta 2016, funta bi ostala sredstvo plaćanja u Škotskoj. Što se tiče perioda poslije toga, London je do sada kategorički odbijao mogućnost daljeg postojanja monetarne unije. Škotski premijer Aleks Salmond je najavio da bi kao vodeću valutu i tada zadržao funtu - ako treba, i bez saglasnosti Britanaca. Ali, u tom slučaju Škotska ne bi imala svoju centralnu banku i ne bi mogla da štampa sopstveni novac.

Ankete pokazuju da će ishod glasanja biti vrlo tijesan
Ankete pokazuju da će ishod glasanja biti vrlo tijesanFoto: Reuters/Marko Djurica

Ako bi Škotska postala članica EU, to bi moglo da se uslovi obavezom uvođenja evra kao sredstva plaćanja. Kandidati za pristup moraju da povežu svoju valutu sa evrom prije nego što ga uvedu.

Škotska bi mogla da uvede i sopstvenu valutu. Tamo već postoje škotske banknote sterlinga, koje su doduše čvrsto povezane sa funtom. Vlada bi, ukoliko nađe za shodno, mogla da smanji vrijednost sopstvene valute i da utiče na visinu kamata. Na taj način bi mogla da zapuši rupe u budžetu.

Šta će se desiti sa zajedničkim dugovima?

Vlada u Londonu je već dala signal da bi ostala odgovorna za sve dugove - ukoliko bi Škotska postala nezavisna. A zatim bi, poslije prelazne faze, Škotska trebalo da preuzme „fer i srazmjeran udio dugova Velike Britanije“. Pitanje je samo da li bi taj udio bio razrezan prema broju stanovnika ili prema bruto-društvenom proizvodu – ova druga opcija bi za Škotsku bila jeftinija.