1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Škotska – dan odluke

Sven Pele / sb18. septembar 2014.

Danas, 18. septembra, mogla bi da se završi era koja je trajala više od 300 godina – Škotska glasa o nezavisnosti od Velike Britanije. Tom prilikom se neće rešavati samo politički status zemlje…

https://p.dw.com/p/1DEv5
Schottland Referendum Wahllokal in Edinburgh 18.09.2014
Foto: Reuters/Paul Hackett

Nezavisnost ubija finansije?

Da li će Škotska odmah po prebrojavanju glasova postati nezavisna?

Na referendumu će najpre da se glasa o tome da li Škoti žele da budu nezavisni. U slučaju da budu glasali za nezavisnost, ona neće biti direktno proglašena. Prema dosadašnjim planovima, to bi trebalo da se desi 24. marta 2016. Do kraja prelazne faze bi trebalo rešiti razna politička i ekonomska pitanja.

Da li bi nezavisna Škotska bila članica EU i NATO?

U slučaju secesije, po završetku prelazne faze u proleće 2016. bi nastala nova država. Ona bi morala da nanovo pristupi kako Evropskoj uniji, tako i NATO. Kao nova država, Škotska ne bi bila deo Severnoatlantskog pakta. Morala bi da podnese zahtev za prijem u taj vojni savez. A njegova članica bi postala samo ako se sa tim saglase i sve ostale članice NATO.

Šta nezavisnost Škotske znači za Evropu?

Mnoge države Evropske unije su zabrinute zbog referenduma. Pošto Škoti važe kao naklonjeniji EU nego drugi Britanci, otcepljenje od Ujedinjenog kraljevstva bi ojačalo tabor EU-skeptičara. Ako Velika Britanija – kao što je najavila – 2017. održi referendum o članstvu u EU, protivnici EU bi mogli da pobede zahvaljujući tome što su pristalice ostale bez četiri miliona škotskih glasova.

Nezavisnost Škotske bi mogla i da bude signal za pokrete u drugim zemljama. Španija i Belgija strahuju da bi njihove nacionalne zajednice mogle da postanu ugrožene. Za Ujedinjeno kraljevstvo, nezavisnost Škotske bi mogla da znači i da će u doglednoj budućnosti i katolička Severna Irska mogla da pođe istim putem.

Kakvu valutu bi imala nezavisna Škotska?

Do marta 2016, funta bi ostala sredstvo plaćanja u Škotskoj. Što se tiče perioda posle toga, London je do sada kategorički odbijao mogućnost daljeg postojanja monetarne unije. Škotski premijer Aleks Salmond je najavio da bi kao vodeću valutu i tada zadržao funtu - ako treba, i bez saglasnosti Britanaca. Ali, u tom slučaju Škotska ne bi imala svoju centralnu banku i ne bi mogla da štampa sopstveni novac.

Ako bi Škotska postala članica EU, to bi moglo da se uslovi obavezom uvođenja evra kao sredstva plaćanja. Kandidati za pristup moraju da povežu svoju valutu sa evrom pre nego što ga uvedu.

Škotska bi mogla da uvede i sopstvenu valutu. Tamo već postoje škotske banknote sterlinga, koje su doduše čvrsto povezane sa funtom. Vlada bi, ukoliko nađe za shodno, mogla da smanji vrednost sopstvene valute i da utiče na visinu kamata. Na taj način bi mogla da zapuši rupe u budžetu.

Šta će se desiti sa zajedničkim dugovima?

Vlada u Londonu je već dala signal da bi ostala odgovorna za sve dugove - ukoliko bi Škotska postala nezavisna. A zatim bi, posle prelazne faze, Škotska trebalo da preuzme „fer i srazmeran udeo dugova Velike Britanije“. Pitanje je samo da li bi taj udeo bio razrezan prema broju stanovnika ili prema bruto-društvenom proizvodu – ova druga opcija bi za Škotsku bila jevtinija.