1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Znalo se da je MH-17 bio let visokog rizika?

Saša Bojić28. april 2015.

Grupa novinara koja se prozvala „istraživačkom mrežom“ lista Zidojče cajtung, te javnih servisa WDR i NDR, iznela je optužbe na račun nemačke vlade u vezi sa obaranjem malezijskog Boinga nad Istočnom Ukrajinom

https://p.dw.com/p/1FG97
Ukraine Absturzstelle MH-17
Foto: Reuters

Sedamnaestog jula 2014, 2.989 ljudi je poginulo kada je malezijski putnički avion sa brojem leta MH17 pao u Istočnoj Ukrajini. Avion je oboren i prema prvom izveštaju holandskih stručnjaka koji istražuju uzrok nesreće, on je bio „izrešetan“. Taj izveštaj, objavljen u septembru prošle godine, nije dao odgovor na pitanje: šta je izazvalo katastrofu, odnosno: ko je oborio avion? Prema pisanju lista Zidojče cajtung, te javnih servisa WDR i NDR, nemačka vlada je još dva dana pre obaranja tog aviona imala indicije da postoji opasnost za putničke avione iznad kriznog područja.

Grupa novinara koju pomenuti mediji zovu „istraživačkom novinarskom mrežom“ prenosi da je Nemačka tajna služba BND još 15. jula prošle godine upozorila Ministarstvo spoljnih poslova na „vrlo zabrinjavajuće“ stanje u Istočnoj Ukrajini. Dalje se navodi da je BND ukazao i na to da je 14. jula na tom području oboren ukrajinski transportni avion Antonov-26 koji je leteo na visini od 6000 metara. I pored toga, samo 20 minuta pre obaranja malezijskog Boinga, preko zaraćenog područja je preleteo jedan putnički avion nemačke Lufthanze.

„Normalno je da avionske linije moraju biti hitno informisane o promenama bezbednosne situacije“, piše Zidojče cajtung: „to se dešava u pravilu putem upozoravajućih poruka koje savezno ministarstvo saobraćaja prosleđuje aviokompanijama. No, to se desilo tek posle obaranja Boinga 777 – Činjenica je da mi nismo dobili nikakve informacije od vlasti pre 17. jula, naglasio je jedan portparol Lufthanze.“

„Jedan predstavnik Ministarstva spoljnih poslova je“, piše dalje Zidojče cajtung, „rekao da vlada od nemačkih aviokompanija nije zatajila nijedno upozorenje na opasnost. Doduše, on je potvrdio da je posle obaranja ukrajinskog Antonova bilo razgovora o tome kako da se stane na put ovom ludilu u Istočnoj Ukrajini. No, kako kaže, iz tadašnje pozicije nije bilo povoda da se sumnja u odluku ukrajinskih vlasti da se vazdušni prostor nad tim područjem [...] do visine od 9753 metra blokira za civilne prelete.“ Ovaj portparol je rekao i da Ministarstvo spoljnih poslova nije služba za bezbednost avionskog saobraćaja...

Nemački političar i potpredsednik Evropskog parlamenta Aleksander Lambsdorf (Stranka slobodnih demokrata – FDP) zatražio je od vlade u Berlinu da rasvetli tu priču. „Skrivanje veoma kritičnih bezbednosnih informacija od dotičnih aviokompanija je bio opasna i neodgovorna greška“.

List Zidojče cajtung neguje tezu prema kojoj su malezijski Boing oborili proruski separatisti i to raketom BUK iz protivavionskog raketnog sistema ruske proizvodnje. Holandska agencija za bezbednost, koja istražuje uzrok nesreće, demantovala je u martu ove godine tu teoriju kao jedinu moguću, saopštivši da je istraga „usmerena na više izvora“. I pored toga, list je u svom poslednjem tekstu još jednom izneo svoju tvrdnju posluživši se sledećom formulacijom: „Zaključak je da gotovo više nema sumnje da je Boing 777 pogođen raketom za protivavionsku odbranu BUK M1, sa područja separatista“.

O najnovijim optužbama na račun nemačkih vlasti list Miteldojče cajtung (Hale) doneo je sledeći komentar: „Ministarstvo spoljnih poslova je imalo upozorenja. Ona su opažena. I iz njih su izvučeni zaključci, ali drukčiji od onih koje sada traže aktuelni kritičari. Berlin je smatrao da je dovoljno to što je vlada u Kijevu dozvoljavala još samo letove na visini nešto većoj od 10.000 metara – nakon što je oboren jedan ukrajinski vojni avion koji je leteo na 6000 metara visine. Da li je moglo da se računa s tim da će biti ciljano na strani putnički avion? Da rakete mogu da dostignu i veće visine? Da li bi bilo bolje da se računalo i sa zabunom? Portparol Ministarstva spoljnih poslova je rekao da ono nije služba bezbednosti avio-saobraćaja. Bolje da nije izgovorio tu rečenicu. U donošenju odluka učestvuje politika. Berlin nije hteo da kompromituje Kijev. U sličnom slučaju bi nemačka vlada ubuduće sigurno drukčije postupila.“