1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

'Zaustaviti Šešeljevu ratnohuškačku retoriku'

Marina Maksimović27. novembar 2014

Rezolucija Evropskog parlamenta o „slučaju Šešelj“ donosi najstrožu osudu govora mržnje, poziv Hagu da razmotri odluku o njegovom puštanju na privremenu slobodu i poruku Beogradu da se suprotstavi takvoj retorici.

https://p.dw.com/p/1DuNi
Šešelj po dolasku u SrbijuFoto: picture-alliance /EPA/A. CUKIC

Rezolucijom pod nazivom „Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja“ Evropski parlament šalje tri osnovne poruke: prva je osuda Šešeljevog podsticanja na mržnju i ohrabrivanja teritorijalnih pretenzija, kao i pokušaj destabilizacije regiona i skretanja Srbije sa njenog evropskog puta. Istovremeno, Evropski parlament poziva Haški tribunal da “usljed novonastalih okolnosti” preduzme odgovarajuće mjere i preispita odluku o puštanju Šešelja na uslovnu slobodu. Pored ove poruke Hagu, Strazbur poziva i Beograd da osudi i da se suprotstavi Šešeljevim izjavama.

Navodeći da su Šešeljeva „politička retorika, govor mržnje, teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj i BiH i prizivanje „Velike Srbije“ ne samo uvredljivi već i usmjereni protiv žrtava i svjedoka“, evropski parlamentarac i jedan od predlagača ove rezolucije, Andrej Plenković za Dojče vele kaže: “Činjenica da je Šešelj u političku debatu i u javnost unio retoriku kakvu nismo vidjeli skoro dvije decenije. On vodi Srbiju, ali i njene susjede, u period za koji smo bili sigurni da je daleko iza nas i da se više neće ponoviti. Zato Evropski parlament želi odmah da reaguje, čvrsto i jasno, kako bi se u startu zaustavila bilo kakva dalja refleksija njegove retorike“.

Symbolbild EU Osterweiterung Mitglieder 2004
Evropski parlament zahtijeva hitnu reakcijuFoto: picture-alliance/dpa

O tome da je Šešeljeva nacionalistička retorika već napravila negativan uticaj u BiH govori i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Kristijan dan Preda. “Smatram da se radi o vrlo problematičnom razvoju situacije koji ima jak emotivni udarac na sve one koji su prošli patnje devedesetih godina. Vidio sam reakcije iz BiH, ogorčenje žrtava, i potpuno ih razumijem. Plašim se i da bi takve izjave mogle imati negativan uticaj na napore uložene u cilju pomirenja na Zapadnom Balkanu“, kaže Preda u izjavi za Dojče vele

Evropa ima očekivanja, ali i podržava Srbiju

U situaciji kada Evropski parlament najstrože osuđuje neprihvatljivo i neprimjereno ponašanje Vojislava Šešelja, naglašava se i potreba jasnog reagovanja svih onih koji prihvataju evropske vrijednosti i standarde. “Imajući razumijevanje za evropski put Srbije i želeći da on bude još više učvršćen, ja očekujem od strane srpskih vlasti da se jasno distanciraju od ovakve retorike i da je osude, a ne da Šešeljev javni angažman prolazi bez ikakve reakcije, niti političke niti pravne. Mene, ali i Evropski parlament zanima da li je on svojom retorikom prekršio srpske zakone“, ocjenjuje Pleknović za Dojče vele.

Evropski poslanici složni su u ocjeni da za retoriku kakva je Šešeljeva nema mjesta ni u Srbiji, ali ni na Zapadnom Balkanu niti u cijeloj Evropi. „Ona mora biti osuđena nedvosmisleno i smatram da to i čini većina građana Srbije i regiona”, kaže za Dojče vele, Eduard Kukan predsjednik odbora Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom. Istovremeno, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, Dejvid MekAlister ocjenjuje da Rezolucija Evropskog parlamenta za cilj ima da „ohrabri“ srpske vlasti da osude „svako javno predstavljanje govora mržnje i ratnohuškačke retorike“ kao i da rade na promociji zaštite manjina i kulturnih prava. „Mi podržavamo sve političke stranke, nevladine organizacije i pojedince u Srbiji koji se bore protiv govora mržnje. Zato želim da ohrabrim sve ljude da se suprotstave gospodinu Šešelju“, naveo je MekAlister u izjavi za Dojče vele.

Na pitanje da li bi ova Rezolucija Evropskog parlamenta mogla na bilo koji način da ugrozi evrointegracioni proces i put Srbije ka EU MekAlister dodaje: “Srbija se jasno posvetila svom proevropskom pravcu. Ona je na putu ka Uniji i mi ćemo uvijek podržati sve stranke, pojedince ili organizacije koji žele da vide Srbiju u EU. Zato smo tu i da osudimo loše stvari koje je Šešelj uradio i koje govori.“

Kolika je i u čemu odgovornost Tribunala u Hagu?

Pored samih Šešeljevih nastupa, veliku pažnju evropski parlamentarci posvetili su i činu puštanja na privremenu slobodu otuženog za ratne zločine. Pored poziva da se zbog Šešeljevog ponašanja poslije puštanja na privremenu slobodu „preispita takva odluka“, Evropski parlament poziva Tribunal da ubrza završne procedure u preostalim slučajevima uz podsjećanje da je izvođenje pred lice pravde svih optuženih za ratne zločine neophodan uslov za trajni proces pomirenja. Čarls Tanok, član delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom dodaje da je Šešelj, kao optuženik za ratne zločine, prilikom puštanja na privremenu slobodu zbog zdravstvenih razloga, morao da se obaveže na neučestovanje u političkim aktivnostima. “Umjesto toga vidimo ga na ultranacionalističkim skupovima gdje napada EU i NATO, a brani Rusiju. Sve to nije dobro i mislim da je sud vrlo loše postupio. Moje kolege iz Hrvatske traže rezoluciju koja bi to osudila i zabrinuti su zbog ultranacionalističkog demona radikalne stranke u Srbiji i mogućnosti njegovog uticaja na stabilnost Zapadnog Balkana.”

Feier für Seseljs Rückkehr nach Serbien
Šešelj na mitingu u BeograduFoto: picture-alliance/dpa

U Briselu, povodom ovog slučaja, ali imajući u vidu i druge „incidente“ koji su se posljednjih dana dešavali u regionu naglašavaju da proces stabilizacije i pomirenja na Balkanu još nije gotov. Iz samog Haškog tribunala odgovaraju da vodeću ulogu u procesu pomirenja na sebe moraju da preuzmu politički i vjerski lideri u regionu. Istovremeno ima i onih koji „u slučaju Šešelj“ ne vide prvenstveno brigu za pomirenjem na Zapadnom Balkanu. Tako se u posljednjoj analizi ( http://www.ifimes.org/ba/8896 ) Međunardonog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) ocjenjuje da je je cilj privremenog puštanja Vojislava Šešelja na slobodu zapravo pritisak na vladu u Beogradu u cilju njene čvršće saradnje sa Zapadom, odnosno upozorenje zbog naklonjenosti Srbije Ruskoj Federaciji i njenom predsjedniku Putinu. Dalje u svojoj analizi IFIMES postavlja pitanje „da li se u insistiranju hrvatskih zastupnika na rezoluciji o osudi Šešelja u Evropskom parlamentu radi zapravo o pritisku na Haški tribunal da se donese oslobađajuća presuda u slučaju Jadranka Prlića i herceg-bosanske grupe.“