1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Novi zatvor u Berlinu zahuktao je žustru raspravu u Nemačkoj.

23. mart 2013.

Novi zatvor u Berlinu pokrenuo je žustru raspravu u Nemačkoj o tome koliko je „luksuza“ dozvoljeno i primereno u kaznenim institucijama.

https://p.dw.com/p/18347
Wiedergutmachung statt WarnschussarrestARCHIV - ILLUSTRATION - Ein Justizbeamter schließt am 05.09.2007 einen Häftling in seinen Haftraum in der Jugendhaftanstalt Regis-Breitingen (Kreis Leipziger Land) ein. Wiedergutmachungskonzepte wie der Täter-Opfer-Ausgleich sind nach Auffassung des Greifswalder Kriminologen Frieder Dünkel im Jugendstrafrecht wirksamer als sanktionierende Maßnahmen wie der Warnschussarrest. Foto: Peter Endig dpa/lmv (zu dpa-Gespräch «Kriminologe: Wiedergutmachung statt Warnschussarrest» vom 04.05.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Wiedergutmachung statt WarnschussarrestFoto: picture-alliance/dpa

Prostorije sa velikim prozorima i mnogo svetla. Beli zidovi, svetlozeleni podovi i crvene fasade. Na prvi pogled berlinski Hajdering zaista ne izgleda kao zatvor. Samo dvostruka metalna ograda sa bodljikavom žicom, visoka na nekim mestima i do šest metara, jasno ukazuje da se ne radi o nekom školskom domu, već o kaznenoj instituciji. Zatvor koji je zvanično otvoren u četvrtak (21.3.) u berlinskoj „žutoj štampi „vrlo brzo je dobio etiketu „luksuzna ćuza“. „Luksuz i zatvor se međusobno isključuju. Naš zatvor nije srednjevekovna tamnica, već moderna berlinska kaznena institucija“, pravda se njegova direktorka Anke Štajn.

Različite savezne pokrajine – različiti zatvori

Ćelije u njemu, zovu se „zatvorske sobe“. One imaju deset kvadratnih metara, što je nekoliko kvadrata više od minimuma. U Nemačkoj zatvorske ćelije ne smeju, naime, da budu manje od sedam kvadrata, jer se smatra da se u protivnom „vređa ljudsko dostojanstvo“. To je 2006. odredio Savezni ustavni sud, kao i to da WC mora da bude odvojen od prostora u kojem zatvorenici spavaju. „To ne znači da je sedam kvadrata pozitivni standard“, objašnjava Frider Dinkel, kriminolog na univerzitetu „Ernst Moric Arnt u Grajfsvaldu.

Prof. Frieder Dünkel Porträt - Dieses Bild gehört zur Pressemitteilung "Senat der Universität Greifswald wählt neuen Prorektor" vom 16.06.2010. Es darf für redaktionelle Zwecke kostenfrei verwendet werden. Foto: Jan Meßerschmidt / Universität Greifswald
Kriminolog Frider DinkelFoto: Jan Meßerschmidt / Universität Greifswald

„Savezni ustavni sud je to svesno obrnuto formulisao: ako je neka ćelija manja od sedam kvadrata, onda vređa ljudsko dostojanstvo. Standard u našim zatvorima je zapravo deset do dvanaest kvadrata za jednokrevetnu ćeliju“. Novi berlinski zatvor koji se sa ćelijama od 10 kvadrata smatra luksuznim, time je, zapravo, u okvirima standarda. Oni, međutim, nigde nisu definisani. Celu stvar dodatno komplikuje činjenica da su u reformi federalnog uređenja Nemačke pre sedam godina, nadležnosti za tu oblast dodeljene isključivo nemačkim saveznim državama, tako da ne postoji jedinstveni zakon o izvršavanju kazne zatvora na saveznom nivou. Većina saveznih država se uglavnom drži starog zakona, ali neke su uvele i sopstvena pravila.

Šta je važnije – kontrola ili resocijalizacija?

„Federalni sistem ima za posledicu da se u pojedinim saveznim državama uslovi u zatvorima potpuno razlikuju“, objašnjava Rita Haferkamp, naučna saradnica na Institutu „Maks Plank“ za međunarodno pravo u Frajburgu. „Zato je potpuno drugačije ako služite zatvorsku kaznu u Bavarskoj ili u Berlinu.“ U berlinskim zatvorima su tako postavljeni telefoni na kartice, dok u Bavarskoj zatvorenici mogu da telefoniraju samo u vanrednim slučajevima, i to uz nadzor. „U Bavarskoj je fokus na kontroli, na bezbednosnom aspektu“, kaže Haferkamp.

To se odražava i u zakonu o izvršavanju kazne zatvora. U njemu, za razliku od starog zakona, resocijalizacija zatvorenika nije jedini i glavni cilj, već je isto tako važan cilj – zaštita zajednice od daljih kaznenih dela. Radna grupa koja kritički analizira sistem izdržavanja kazni u Nemačkoj, u tome vidi okretanje leđa modernom, humanističkom konceptu kaznenih institucija kakav je bio definisan u starom zakonu. Još uvek su, međutim, savezne države koje idu tim putem u manjini – desetak njih izradilo je zajednički nacrt zakona koji se oslanja na stari zakon i u kojem je resocijalizacija i dalje primarni cilj.

Blick in zwei Zellen des neuen Gefängnisses Heidering, aufgenommen am 06.03.2013 bei Großbeeren (Brandenburg). Das klamme Berlin leistet sich ein neues Gefängnis. In diesem Monat wird es eröffnet. Immer wieder wurde diskutiert: Wird es wirklich gebraucht? Und muss es so schön sein? Foto: Marc Tirl/dpa (zu dpa "Willkommen auf Zeit: Neues Gefängnis in apfelgrün und weiß" vom 12.03.2013)
Žuta štampa piše o "luksuznoj ćuzi Hajdering"Foto: picture-alliance/dpa

Puno prostora za interpretaciju

Standardi tog humanističkog koncepta izvršavanja kazne zatvora prate međunarodne smernice, ali ih nemački Savezni ustavni sud svojim odlukama prenosi u praksu. Neprecizne formulacije, proizvoljne smernice, neodređeni zakonski pojmovi u zakonima o izvršavanju kazne zatvora ostavljaju, naime, mnogo prostora za interpretacije. To je naročito vidljivo kod organizacije slobodnog vremena, prava na obrazovanje i doškolovavanje, kontakt sa spoljnim svetom i prostorni smeštaj zatvorenika.

„Mora se naglasiti da Nemačka uglavnom ispunjava međunarodne standarde, a delimično čak i 'prebacuje normu'“, ukazuje stručnjak za kazneno pravo Rita Haferkamp. Ona, međutim, dodaje da Nemačka nije uzor na tom području. To su, pre svega, skandinavske zemlje. One imaju i najnižu stopu izdržavanja zatvorskih kazni. „Mi smo u Nemačkoj mnoge metode preuzeli iz severnoevropskih zemalja, ali i iz Kanade“, potvrđuje i kriminolog Dinkel. On se već godinama zalaže za uvođenje takozvanih „prelaznih domova“ – kao, na primer, u Švedskoj – u kojima se zatvorenici pripremaju za život na slobodi. Za raspravu o prevelikoj količini „luksuza“ u novom berlinskom zatvoru on nema razumevanja: „Zatvor ne treba da bude maksimalno nehuman, mračan ili neudoban. U njemu se ljudi moraju tretirati tako da dobiju motivaciju za život bez kazne.“

Wolken treiben am Dienstag (14.08.2012) über den Gefängnisneubau Heidering südlich von Berlin. In der neuen Vollzugsanstalt sollen ab dem nächsten Jahr 648 Straffällige einsitzen. Foto: Tim Brakemeier dpa/lbn (zu dpa "Neues Gefängnis Heidering: Erste Gefangene ab April 2012" vom 14.08.2012)
2013. će u novom zatvoru kaznu služiti 648 zatvorenikaFoto: picture-alliance/dpa

Autori: Vulf Vilde / Dunja Dragojević

Odg. urednica: Ivana Ivanović