1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zapad u dilemi, a demokratija i ljudska prava u zapećku

30. juli 2013

Zapad je u dilemi i ne može da kaže da je u redu to što je Mursi svrgnut s vlasti. Ali ne može ni da oštro kritikuje one koji su ga svrgnuli. Ni EU ni SAD očigledno nemaju mogućnosti da vrše pritisak na Kairo.

https://p.dw.com/p/19GvU
Prosvjedi u Kairu Mursijevih pristaša
Foto: Reuters

Vlade zapadnih zemalja su u pogledu politike prema Egiptu u dilemi. Ćutanje a propo nasilnog svrgavanja predsjednika Muhameda Mursija njihovo istrajavanje na demokratiji čini neuvjerljivim. Jer, ako oštro osude Mursijevo svrgavanje, koje se dogodilo 3. jula, i odbiju da sarađuju s prelaznom vladom, onda više neće moći da kažu ništa Kairu.

Demonstracije protiv Mursija na trgu Tahrir
Brojni su bili i oni koji su protestvovali protiv Mursija, nakon čega ga je vojska svrgnulaFoto: Reuters

Prema procjenama Gintera Majera iz Centra za istraživanje arapskog svijeta na Univerzitetu u Majncu, Zapad po svaku cijenu želi da sačuva svoj uticaj na Kairo. Egipat u strategijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Bliskog istoka već decenijama zauzima centralnu ulogu. Svrgavanje s vlasti Muslimanskog bratstva je nezgodno i za njemačku saveznu vladu i za SAD, kaže Majer. Međutim, to je u suprotnosti sa njihovim polaganjem prava na borbu za demokratske vrijednosti, dodaje on. "I kako god da se okrene, očigledno je da se ovdje radi o vojnom puču", odlučan je profesor Majer.

Hitni prestanak prolijevanja krvi

Kristijan Ahrajner, ekspert za Egipat iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP), smatra pak da Zapad nije u dilemi tek od svrgavanja Mursija. Još za vrijeme vladavine dugogodišnjeg predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka, svrgnutog 2011., Zapad je prije svega igrao na kartu: stabilnost, ističe Ahrajner. SAD i EU su, kaže Ahrajner, u prvom redu zainteresovani za sigurnost energetskih postrojenja, za borbu protiv terorizma, kao i za nastavak mirovnog sporazuma između Egipta i Izraela. Demokratija i ljudska prava su gurnuti u zapećak, poručuje ovaj ekspert.

No, posebno nakon svrgavanja Mursija s vlasti političari i diplomate Zapada balansiraju između strateških interesa i retoričkih zahtijevanja. Skoro da niko na Zapadu ne traži da se Mursi ponovo vrati na mjesto predsjednika. Za vlade u Evropi i SAD je najvažnije da nasilje dalje ne eskalira. I njemački ministar inostranih poslova, Gido Vestervele, apeluje na odgovorne u Egiptu da dozvole mirne proteste i upotrijebe sva sredstva kako bi spriječili dalju eskalaciju nasilja. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton tokom svoje posjete Egiptu želi da pruži podršku kako prelaznoj vladi tako i Muslimanskom bratstvu, i da obje strane privoli dijalogu. I šef američke diplomatije Džon Keri zahtijeva hitni prestanak prolijevanja krvi. A samo tokom proteklog vikenda je u sukobima u Egiptu ubijeno 80 ljudi.

Mursijev pristaša drži plakat s Mursijevom fotografijom
Mursijeve pristaše su ustrajne u svojim zahtjevima da ga se vrati u predsjedničku fotelju i da vojska prizna pučFoto: Reuters/Mohamed Abd El Ghany

Nema se s kim razgovarati o demokratiji

Stručnjaci procjenjuju da Zapadu ne samo da nedostaju sredstva kojima bi izvršio pritisak i uticao na razvoj događaja u Egiptu. Nema ni odgovarajućih partnera za razgovor na temu demokratija, poručuje Ahrajner. Najvažniji akteri u borbi za moć u Egiptu su Muslimansko bratstvo i vojska, a "nijedan od njih nije akter koji bi se od strane Zapada mogao ocijeniti kao prodemokratski".

Ahrajner dodaje da danas zaista nema partnera u Egiptu kojeg bi trebalo podržati. Stručnjak iz Njemačkog društva za spoljnu politiku u svakom slučaju savjetuje uzdržanost u diplomatskim odnosima s Egiptom.

Autori: Andreas Gorzevski / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović