Vlast u RS zatvara “konstrukciju”?

Svi oni koji su u RS-u imali nešto da kažu na račun rada vlasti, iskažu nezadovoljstvo protestima ili na drugi legitiman, zakonom propisan način, od sada će vjerovatno dobro da razmisle. U skupštinskoj proceduri će se naći Nacrt zakona o javnosti rada neprofitabilnih organizacija koji je utvrdila Vlada Republike Srpske. Obaveza nevladinog sektora prema nacrtu novog zakona je dostavljanje finansijskih izvještaja svakih šest mjeseci, uz još niz drugih obaveza, ali ono što je najzanimljivije je odredba po kojoj se zabranjuje političko djelovanje NVO-a. Za NVO je sporno što se ovim zakonom, čiji je nacrt došao bez ikakve najave, kako navode nastoje etiketirati i diskriminisati nevladine organizacije.

Ko je tumač političkog djelovanja

„Želi se uvesti kontrola rada nevladinih organizacija, da oni koji kritikuju vlast moraju strahovati, da postoji mogućnost da će biti zatvoreni ukoliko sprovode neke aktivnosti koje se vlastima ne sviđaju. Nisu sporni izvještaji jer nevladine organizacije podnose izvještaje, ali je sporno da se ostavlja prostor za različita tumačenja zakona, posebno onih koji se odnose na političko djelovanje, gdje se postavlja pitanje kako će se tumačiti neka od aktivnosti NVO-a koje djeluje u javnom interesu“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a (TI) BiH.

U NVO sektoru postavljaju pitanje ko je taj ko će odlučiti šta je političko djelovanje neke organizacije i da li će u tom slučaju njen rad automatski biti zabranjen od strane nadležnog ministarstva. Takođe upozoravaju da ovaj zakon šalje jasnu poruku građanima da su nevladine organizacije neprijatelji i da se na ovaj način zatvara konstrukcija koju je vlast u RS počela da „gradi“ donošenjem Zakona o javnom redu i miru, preko Zakona o javnom okupljanju pa do ovog o nevladinom sektoru.

Naime, sporni nacrt se samo bavi organizacijama čije aktivnosti i projekte finansiraju strane vlade i organizacije i uopšte se ne bavi organizacijama koje se finansiraju iz lokalnih izvora i budžeta različitih nivoa vlasti, koje ni ne moraju podnositi izvještaje i pravdati sredstva koja su im dodijeljena iz budžeta, navodi Transparency International.

Predlagači klubovi

Predstavnici Vlade RS za sada se ne oglašavaju detaljno po pitanju ovog zakona. Nešto rječitiji bio je ministar pravde RS-a Anton Kasipović koji je rekao da resorno ministarstvo nije predlagač Nacrta zakona o javnosti rada neprofitabilnih organizacija, već tri kluba u Narodnoj skupštini RS-a.

"Nijedno pitanje ne smije biti tabu tema i treba ga realizovati, ali isto tako nijedan zakon ne bi smio biti ograničavajući faktor za iznošenje bilo kojeg mišljenja", rekao je Kasipović, istakavši da je trebalo organizovati i javnu raspravu o ovom zakonu da bi se došlo do najboljeg rješenja.

Zakon su, doduše, predložili klubovi poslanika u skupštini, ali riječ je upravo o klubovima stranaka koje sjede u vladi RS. Pored toga u ocjeni resornog ministarstva o usklađenosti zakona sa propisima EU, stoji “neprimjenjivo”.

Dakle, postavlja se pitanje kome treba veća kontrola nevladinog sektora s obzirom na to da su nevladine organizacije i do sada podnosile finansijske izvještaje koji su dostupni svakom. Lider NDP-a Dragan Čavić kaže da se radi o paranoičnom zakonu kojim se nevladine organizacije žele prikazati kao strani plaćenici. Pozivaju vlast da kažu ko je njih finansirao prije nego što su došli na vlast: „Neka nam kaže Milorad Dodik, SNSD, Igor Radojičić i sve velike demokrate u ovoj stranci, koliko su godina bili direktno finansijski pomagani od nekih međunarodnih organizacija, posebno u periodu 1997. 1998. godina."

Paranoja

U Centru civilnih inicijativa (CCI) kažu da nisu ozbiljno shvatali ranije najave da bi ovakav zakon mogao biti usvojen. On je tvrde samo jedan u nizu zakona koji sprečava slobode građana, pored Zakona o javnom redu i miru i sprečavanju javnog okupljanja.

„Zakon se na vrlo perfidan način našao u proceduri, nije došao direktno iz Vlade RS-a već iz Narodne skupštine. To sve govori da se stvara jedna vrsta paranoje od strane vlasti, ali vjerujemo da će biti manje ruku u skupštini od potrebnog broja za usvajanje zakona, koji je daleko od demokratskog. Ovu oblast treba urediti, ali ne na način da se koriste pritisci“, kaže Željko Ninković iz CCI-a, dodajući da bi ovaj zakon uticao na dalje udruživanje građana.

Ovo je, smatraju posmatrači, treći vladin zakon u ovoj godini kojim se nastoji uticati na javno mnijenje, nakon Zakona o javnom redu i miru i Zakona o okupljanju koji je u proceduri. Prema tom zakonu nadležno ministarstvo imaće mogućnost da ne dozvoli održavanje protesta u gradu, ukoliko recimo postoji takva potreba, već da ih izmjesti izvan grada. Uz to organizatore protesta čekaju velike kazne ukoliko se ne budu poštovali propisi. Ipak ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač uvjerava javnost da se sve radi u cilju zaštite građana: „Mi nećemo spriječiti bilo koga da izrazi svoje mišljenje na mirnim protestima. Ali nećemo dozvoliti bilo kome da na agresivan način uništava imovinu u RS ili ugrožava druge građane. To je naš posao i naš zadatak i mi ćemo spriječiti svakoga ko krene u agresivne proteste.“

Nijedan zakon neće spriječiti bunt

Ko može unaprijed da ocjeni da li se radi o agresivnim protestima da bi ih eventualno zabranio na nekom prostoru. Nikola Dronjak, vođa studentskih protesta prije par godina u Banjaluci, koji su možda i najjače uzdrmali vlast u posljednjih nekoliko godina, kaže da ovakvi zakoni nisu donošeni ni u Srbiji prije 5. oktobra. Na ovaj način kaže Dronjak žele da se stave pod kontrolu svi oni koji se kritički osvrću na rad aktuelne vlasti: „Zabrinjava da se u 21. vijeku donose ovakvi zakoni a vlada umjesto da se okrene ekonomiji, ona se okreće prema onima koji ukazuju na višemilonske pljačke u redovima vlasti. Kratkoročno, ovo će vlasti ići na ruku ali dugoročno, imaće ozbiljan problem kada bunt izbije na površinu. Neće ga moći nijedan zakon spriječiti.“

Sindikat RS-a organizovao je proteste 1. maja ove godine zbog politike vlasti prema novom zakonu o radu a neposredno prije njih Zakon o javnom okupljanju bio je jedna od glavnih tema. U prvim redovima bila je predsjednik Sindikata RS-a Ranka Mišić koja sumnja u dobru namjeru predlagača kada je riječ o ovom zakonu: „Ovo je prvi put da smo, kada je riječ o Zakonu o javnom okupljanju, koji se uvijek veže za predstavnike radnika i građana, nevladinih organizacija, zaobiđeni i nismo razgovarali na ovu temu. Nismo čak ni znali da se ovaj zakon priprema a ne radi se o izmjenama već o novom zakonu.“

Najnovijim Nacrtom Zakona o kontroli nevladinih organizacija Vlada RS, ocjenjuju promatrači, zatvara konstrukciju kontrole svih onih koji su do sada ukazivali na rad vlasti u ovom entitetu. Zakonom o javnom redu i miru uvedena je kontrola i na internet kao javni prostor, Zakonom o javnom okupljanju definiše se način protesta, ako ih uopšte i bude, i na kraju kontrola rada nevladinih organizacija kroz stalni pritisak za oduzimanjem dozvole za rad.