1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Visok nivo netolerancije u Srbiji

Marina Maksimović18. septembar 2014

Napadi i netolerancija prema LGBT zajednici nisu „incidenti“, već „stanje“ koje postoji i traje, kako u Srbiji tako i u drugim zemljama Zapadnog Balkana. EU čeka da se region dokaže u poštovanju osnovnih ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/1DDh0
Nasilje protiv homoseksualaca 2010. u Beogradu uoči najavljene Parade ponosa, koja na koncu nije održana
Foto: picture-alliance/dpa

Ono na čemu EU iz godine u godinu insistira i nalazi zamjerke kada je u pitanju proces evrointegracija Srbije jeste upravo vladavina prava u zemlji. U ocjeni napretka Srbije u prošloj godini, koja je u Briselu označena kao „istorijska“ kada je u pitanju razvoj odnosa EU i Beograda, i dalje su se mogle čuti primjedbe koje su se odnosile na korupciju, nezavisnost institucija, slobodu medija i zaštitu prava manjina i ranjivih grupa u zemlji kandidatu za članstvo. Koliko su „ranjive grupe“ zaista ranjive u Srbiji i koliko je EU u pravu kada insistira da tokom cijelih pregovora za članstvo fokus bude na pravosuđu i ljudskim pravima, pokazao je i nedavni napad na njemačkog LGBT aktivistu u centru Beograda.

„U pitanju nije pojedinačan slučaj. Netrpeljivost, diskriminacija, visok nivo netolerancije prema LGBT populacije nešto je što postoji i traje u Srbiji“, kaže za Dojče Vele Lidija Gal, analitičarka za Balkan u međunarodnoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava „Hjuman Rajts Voč“ (HRW). Ova organizacija dijeli mišljenje Evropske komisije u ocjeni da su u Srbiji vidljivi koraci unaprijed u oblasti zaštite ljudskih prava, ali da na tom polju ima još mnogo da se radi.

„Vlasti u Srbiji imaju jasnu obavezu da sprovedu istragu i utvrde da li je napad na njemačkog državljanina bio motivisan seksualnom orijentacijom žrtve, nacionalnom pripadnošću ili oboma. Država mora da sprovede efikasnu istragu po osnovu svake žalbe zbog prijetnje ili napada, ali i mnogo, mnogo više od toga. Sama činjenica da ne postoje precizni podaci o napadima na pripadnike LGBT zajednice svjedoče o tome da mnogi od tih slučajeva ostaju neprijavljeni. Ljudi moraju da steknu povjerenja da bi prijavili nadležnima ovakve slučajeve, a obaveza vlasti je da se okrene ka žrtvama diskriminacije i netolerancije i obezbijede im bezbjednu sredinu da govore o svojim problemima“, objašnjava Gal.

Demonstracija u Beogradu s transparentom: Ovo je Prajd
Nakon napada na Nijemca u Beogradu su organizirane demonstracije protiv takvog nasilja nad LGBT populacijomFoto: Getty Images/A. Isakovic

Ljudska prava ključna za pristupanje Zapadnog Balkana EU

Pored insistiranja na odgovornosti i obavezi vlasti u Srbiji na rješavanju, ali i prevenciji ovakvih napada, u „Hjuman Rajts voču“ insistiraju i na ulozi EU. Brisel mora da nastavi da nadgleda i izvještava o stanju ljudskih prava, smatra Gal i dodaje: „ Istovremeno, EU mora da insistira na tom pitanju tokom dijaloga sa srpskim vlastima, pogotovo tokom pregovora o članstvu. Ključno je da pitanje ljudskih prava bude prioritet u svakoj vrsti razgovora Brisela i zvaničnog Beograda.“

Gal u razgovoru za Dojče vele upozorava i na činjenicu da ovakva situacija u Srbiji nije jedinstvena u regionu. Upravo je zemljama Zapadnog Balkana, pored zajedničkog evropskog puta, zajednički i problem netolerancije i nasilja prema pripadnicima LGBT populacije, ističu u organizaciji za ljudska prava „Hjuman Rajts Woču“ i dodaju: “Oni nemaju dovoljno podrške od strane visokih zvaničnika koji bi morali da jasno osude svaki napad na LGBT aktiviste, pripadnike ili one koji podržavaju tu zajednicu. To je generalni problem na Zapadnom Balkanu, koji utiče na pravo ljudi da se udružuju ili izražavaju svoj stav. Takve primjere, nažalost, imali smo nedavno i u BiH i na Kosovu.“

Kako pomiriti Balkan i evropske vrijednosti?

Da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle da se približe Uniji neophodno je da, između ostalog, ali i na prvom mjestu, usklade praksu u oblasti poštovanja ljudskih prava sa onom na evropskom nivou. U Evropskoj komisiji kažu da je prošlogodišnjom (treću godinu zaredom) zabranom održavanja „Prajda“ Srbija „propustila da dokaže poštovanje osnovnih prava“.

Parada ponosa u Podgorici 2013. godine - učesnici s transparentima
Parada ponosa u Podgorici 2013. godineFoto: Savo Prelevic/AFP/Getty Images

„Upravo ovakav brutalni napad, koji se nedavno dogodio u Beogradu ukazuje na važnost da se 'Prajd' održi i da vlasti obezbijede sigurnost učesnika, a ne da se to iskoristi kao izgovor za još jedno otkazivanje iz bezbjednosnih razloga“, zaključuje Lidija Gal iz „Hjuman Rajts Voča“.

Kraj diskriminacije i napada na pripadnike različitih manjinskih zajednica, bilo da su one zasnovane na vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj ili seksualnoj pripadnosti, trebalo bi da bude i početak pune integracije u odbrani evropskog sistema vrijednosti, onoga koji se ne održava samo kroz slovo zakona na papiru, već, i na prvom mjestu, kroz svijest i svakodnevni život građana Beograda, Sarajeva ili Podgorice. „Parade ponosa“ u zemljama članicama EU odavno su mjesto dobre zabave, kako za pripadnike LGBT populacije, tako i za ostatak posjetilaca, pri čemu se ničije opredjeljenje ne dovodi u pitanje niti stavlja u prvi plan. Pitanje je samo kako tu pomiriti Balkan i evropsku praksu i koliko vremena i žrtava napada i drugih ispada prema toj populaciji će za to biti potrebno.