Velika Rada: novi početak, stare boljke?

Neki mediji u Kijevu su na prvoj sjednici novog ukrajinskog parlamenta već vidjeli loše znakove. Juhim Svjahilskij je, naime, prema poslovniku trebao prvi položiti zakletvu. Ovaj političar ima 81 godinu i najstariji je zastupnik. Ali, on je i sporni magnat ugljenokopa u Donjecku i član nekada moćne proruske Stranke regije koja je prošle zime svrgnuta s vlasti. Tako je do posljednjeg trenutka tražen način kako bi se umanjila simbolika njegovog nastupa, pa je postignut dogovor da svi zastupnici polažu zakletvu istodobno, u zboru. U prvom planu treba biti novi početak – to je želja političkog vodstva.

Egzistencijalni izazovi

Na prvi pogled, s novim parlamentom izabranim krajem listopada, zaista počinje novo razdoblje. Na izborima su pobjedile nove stranke među kojima su neke osnovane tek prije nekoliko mjeseci. Prvi put je osnovana široka proeuropska većina. Proruske stranke, kao primjerice, komunisti, ili više uopće nisu zastupljene u parlamentu, ili su oslabljene. To vrijedi i za Stranku regije, bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča koji je pobjegao u Rusiju.

Očekivanja su velika, izazovi su - egzistencijalni. Novi parlament bi trebao prije svega razbiti „stari korumpirani sustav uprave i okončati rat u istočnoj Ukrajini“, kaže kijevski televizijski novinar Serhij Rudenko za DW. Ukoliko se to ne dogodi, Ukrajini prijete novi prijevremeni izbori i to već 2015. Njemački publicista Winfried Schneider-Deters, koji živi u Ukrajini, dodaje kako bi ovaj parlament zajedno s vladom trebao spriječiti i prijeteću ekonomsku katastrofu. Ukrajinsko gospodarstvo je već mjesecima u krizi; grivna gotovo svakodnevno gubi na vrijednosti. Budžetski deficit u 2014. mogao poprimiti dramatične razmjere. Prema nekim procjenama, on iznosi deset milijardi eura.

Višetjedni koalicijski pregovori

Zbog toga je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko najavio kako će nova vladajuća koalicija biti osnovana već jedan do dva dana nakon parlamentarnih izbora. Ta nada se nije ispunila: pregovaralo se gotovo četiri tjedna da bi se na kraju pet od šest stranaka dogovorilo o formiranju koalicije. U njoj se nalaze Porošenkov blok, Narodni front premijera Arsenija Jacenjuka, Otadžbinska stranka bivše premijerke Julije Timošenko, nova Stranka za samopomoć, te Radikalna stranka desničarskog populiste Olega Ljaška. Izvan koalicije je samo Oporbeni blok u kojem se nalaze i mnogi zastupnici i Stranke regije.

Promatrači u Kijevu smatraju da se s osnivanjem koalicije otezalo zbog borbe za vlast između Porošenka i Jacenjuka. Ukrajina je parlamentarna demokracija. Premijer ima veću moć od šefa države. Ishod izbora je spriječio Porošenka da na mjesto predsjednika vlade instalira čovjeka iz vlastite stranke. Jacenjukova stranka je osvojila 22 posto glasova, a Porošenkov savez – 21 posto. Tako je Jacenjuk i u novoj vladi ostao na funkciji premijera.

Prijeti borba za ministarska mjesta

Nova vlada bi trebala biti kompletna krajem prosinca. Poznavatelji prilika su skeptični. Ukrajina ima tradiciju dugih koalicijskih pregovora i razmirica oko dodjele ministarskih položaja a koje mogu trajati mjesecima. „Ti sukobi mogu ugroziti egzistenciju države“, upozorio je nedavno Sergij Rahmanjin, zamjenik glavnog urednika renomiranog kijevskog tjednika „Zerkalo tižnja“. „Najveća opasnost je u mogućnosti da ponovo dođe do sukoba između Porošenka i Jacenjuka“, smatra stručnjak za Ukrajinu Schneider- Deters i dodaje da ga to podsjeća na svađe predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije Timošenko za vrijeme njihove vladavine 2005-2010.

Ovaj put Schneider -Deters gaji veći optimizam: „Moguće je da će novi koalicijski ugovor biti tako formuliran da može poslužiti kao korzet koji će obojicu prisiliti na suradnju.“ Njemački publicist ukazuje i da se u parlamentu sada nalaze i političari koji su sudjelovali u oporbenom pokretu na Majdanu i koji neće dozvoliti da se radi po starom.