Ukrainisches Parlament zwischen Neu- und Fehlstart

Neki mediji u Kijevu su na prvoj sjednici novog ukrajinskog parlamenta već vidjeli loša znamenja. Juhim Svjahilskij je, naime, trebalo da prvi položi zakletvu - tako to predviđa poslovnik: ovaj političar ima 81 godinu i najstariji je poslanik. Ali, on je i sporni magnat ugljenokopa u Donjecku i član nekada moćne proruske Stranke regiona koja je prošle zime svrgnuta sa vlasti. Tako je do posljednjeg trenutka tražen način da se umanji simbolika njegovog nastupa, pa je postignut dogovor da svi poslanici polože zakletvu istovremeno, u horu. U prvom planu treba da bude novi početak - to je želja političkog vođstva.

Egzistencijalni izazovi

Na prvi pogled, sa novim parlamentom izabranim krajem oktobra, zaista počinje nova politička era. Na izborima su pobijedile nove stranke među kojima su neke osnovane tek prije nekoliko mjeseci. Prvi put je formirana široka proevropska većina. Proruske stranke, kao na primjer komunisti, ili više uopšte nisu zastupljene u parlamentu, ili su oslabljene. To važi i za "Partiju regiona" bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča koji je pobjegao u Rusiju.

Očekivanja su velika, izazovi su - egzistencijalni. Novi parlament bi trebalo prije svega da razbije "stari korumpirani sistem uprave i okonča rat u Istočnoj Ukrajini", kaže kijevski televizijski novinar Serhij Rudenko za DW. Ukoliko se to ne desi, Ukrajini prijete novi prijevremeni izbori i to već 2015. Njemački publicista Vinfrid Šnajder-Deters, koji živi u Ukrajini, dodaje da bi ovaj parlament zajedno sa vladom trebalo da spriječi i prijeteću ekonomsku katastrofu. Ukrajinska privreda je već mjesecima u krizi; grivna gotovo svakodnevno gubi na vrednosti. Budžetski deficit u 2014. mogao bi da poprimi dramatične razmjere. Prema nekim procjenama, on iznosi deset milijardi evra.

Višenedeljni koalicioni pregovori

Zbog toga je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bio najavio da će nova vladajuća koalicija biti formirana već jedan do dva dana nakon parlamentarnih izbora. Ta nada se nije ispunila: pregovaralo se gotovo četiri nedjelje da bi se na kraju pet od šest stranaka dogovorilo o formiranju koalicije. U njoj se nalaze Porošenkov blok, Narodni front premijera Arsenija Jacenjuka, Otadžbinska partija bivše premijerke Julije Timošenko, nova Partija za samopomoć, te Radikalna stranka desničarskog populiste Olega Ljaška. Van koalicije je samo Opozicioni blok u kome se nalaze i mnogi poslanici Partije regiona.

Posmatrači u Kijevu smatraju da se sa formiranejm koalicije otezalo zbog borbe za vlast između Porošenka i Jacenjuka. Ukrajina je parlamentarna demokratija. Premijer ima veću moć od šefa države. Ishod izbora je spriječio Porošenka da na mjesto predsjednika vlade instalira čovjeka iz sopstvene stranke. Jacenjukova partija je osvojila 22 odsto glasova a Porošenkov savez - 21 odsto. Tako je Jacenjuk i u novoj vladi ostao na funkciji premijera.

Preti borba za ministarske funkcije

Nova vlada bi trebalo da bude kompletna krajem decembra. Poznavaoci prilika su skeptični. Ukrajina ima tradiciju dugih koalicionih pregovora i razmirica oko dodjele ministarskih funkcija koje mogu da traju mesecima. "Ti sukobi mogu da ugzroze egzistenciju države", upozorio je nedavno Sergij Rahmanjin, zamjenik glavnog urednika renomiranog kijevskog nedjeljnika "Zerkalo tižnja". "Najveća opasnost je u mogućnosti da ponovo dođe do sukoba između Porošenka i Jacenjuka", smatra stručnjak za Ukrajinu Šnajder-Deters, i dodaje da ga to podsjeća na svađe predsjednika Viktora Juščenka i premijerke Julije Timošenko za vrijeme njihove vladavine 2005 - 2010.

Ovaj put Šnajder-Deters gaji veći optimizam: "Moguće je da će novi koalicioni ugovor biti formulisan tako da može da posluži kao korzet koji će obojicu prinuditi na saradnju." Njemački publicista ukazuje i da se u parlamentu sada nalaze i političari koji su učestvovali u opozicionom pokretu na Majdanu i koji neće dozvoliti da se radi po starom.