Usvojena izjava Predsjedništva BiH vodi do nove krize?

Konačno, ali iznenada, složiće se mnogi, usvojena je Izjava političkih lidera o opredjeljenosti u sprovođenju reformi. Radi se o dokumentu koji je EU tražila od BiH, a predstavlja realizaciju njemačko-britanske inicijative, čiji je cilj otklanjanje blokada na evropskom putu i provođenje reformskih procesa. To je potvrdio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, rekavši da se radi o nedvosmislenoj Izjavi koja poštuje Dejton i Ustav BiH: „Postoji vrlo jasan poziv na Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum i u jednoj rečenici je više nego jasno rečeno da će institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini donijeti vlastite programe reformi u skladu sa ovom izjavom i u skladu sa svojim nadležnostima. Ovo je izjava kojom su dvije ozbiljne zemlje dale šansu BiH da do kraja ovog mandata dobijemo status kandidata.”

Izjava prekretnica

Ovo je EU od bh. lidera tržila gotovo ultimativno a u toj Izjavi se politički lideri obavezuju na provođenje novog pristupa EU koji podrazumjeva ekonomske reforme, jačanje privrede i smanjenje nezaposlenosti. Član Predsjedništva i lider HDZ-a BiH Dragan Čović već ranije je potvrdio da ovu izjavu smatra prekretnicom na evropskom putu zemlje: „Ne moraju svi predsjednici stranaka potpisati izjavu. Budemo li to čekali oko ovako malog dokumenta, pa kad ćemo dobiti kakav potpis na ozbiljan dokument.”

Međutim, ovdje i jeste problem ili bi bar mogao nastati, a posebno nakon stavova koji su se posljednjih dana čuli iz EU da bi voljeli da vide širu koaliciju na nivou BiH, što bi značilo uključivanje prvenstveno SNSD-a Milorada Dodika i SBB-a Fahrudina Radončića u vlast. Međutim, SDS ne želi Dodika u vlasti a SNSD je stava da Izjava Predsjedništva BiH nije u skladu sa nadležnostima entiteta i da Predsjedništvo time ne bi trebalo da se bavi.

Takođe SBB ne želi da učestvuje u vlasti sa SDA pa bi se nakon svega ovoga moglo desiti da neki od lidera uopšte ne podrže ovakav jedan dokument, prvenstveno jer ne učestvuju u vlasti pa smatraju da je i njihova odgovornost manja. Predsjednik Izvršnog odbora SNSD-a i bivši član Predsjedništva Nebojša Radmanović kaže da nadležnost Predsjedništva nije da piše bilo kakve izjave o EU integracijama navodeći da su članovi PBiH podlegli pritiscima. Ne vidi, kaže, razlog zbog čega bi svi lideri potpisali tu izjavu jer ona neće ubrzati evropski put BiH.

„Moje mišljenje je da je PBiH bila dovoljna preambula koja se završava time da Predsjedništvo podržava Evropsku komisiju, jer to nam je vrlo važno. Sve ostalo su trebali da rade neki drugi organi“, kaže Radmanović.

Ostali „za“

Predsjednik Demokratske fronte i poslanik u Parlamentu BiH Željko Komšić rekao je međutim da je zajedničkom izjavom izražena i spremnost za rješavanje krupnih pitanja u domenu promjene Ustava, koja su u novom evropskom pristupu pomjerena iz prioritetnih zadataka: “Mislim da je to izjava koja je prihvatljiva svima. Koliko znam, ubačena je i odredba koju je gospodin (lider SBB-a Fahrudin op.a) Radončić tražio, a tiče se borbe protiv terorizma. Navedena je i obaveza da se u neko dogledno vrijeme razmatra i pitanje Sejdić-Finci.

Očekuje se potpisivanje izjave od strane 14 lidera stranaka u BiH, a kako je najavljeno o njoj će raspravljati i Parlament BiH. Međutim, veliku zabunu na političku scenu unio je poziv međunarodnih zvaničnika o formiranju šire kaolicije u koju bi bio uključen SNSD. Analitičar Željko Raljić uzroke u ovakvom pozivu vidi prvenstveno u ranijoj najavi Dodika da će praviti probleme EU ukoliko ne bude dio vlasti u BiH: „Mislim da je ovo pametan politički potez zemalja inicijatora da odmah razjasne situaciju da li će se Dodik izjasniti za ili protiv provođenja reformi. Predstavnici EU žele u ovaj proces da uđu što sigurniji i ako bude manje onih koji budu opstruisali , biće im mnogo lakše. Ukoliko svi prihvate, to je garancija i nema više izgovora“.

Šta je šira koalicija

Međutim, na najavu ulaska SNSD-a u vlast na državnom nivou u SDS-u ne gledaju blagonaklono pa se čuju i stavovi da bi SDS mogao da izađe iz vlasti ukoliko SNSD postane dio nje. Željko Raljić kaže da rasplet događaja zavisi on onoga šta se podrazumijeva pod učešćem u vlasti: „Ukoliko se postavlja uslov da SNSD uđe u vlast na nivou BiH, u smislu da učestvuje u radu Savjeta ministara, mislim da je to ono što pravi problem opoziciji iz RS koja je dio vlasti na državnom nivou. Ukoliko to samo znači da se obavežu svi politički subjekti u BiH, pa i ovi iz RS, da će učestvovati u tom procesu, onda to ne bi trebala da bude bilo kakva smetnja“.

Nova EU inicijativa ocjenjena je kao posljednja šansa za BiH, iako je u zadnjih nekoliko godina svako pitanje koje se tiče BiH ocjenjeno kao presudno za ovu zemlju i zadnji voz koji treba uhvatiti. Treba se podsjetiti slučaja Sejdić- Finci i nedosljednosti EU koja je bila izričita da se ništa ne može napraviti u BiH dok se ovo pitanje ne rješi, što su evropski zvaničnici pominjali tokom sastanaka sa liderima u BiH. Svi sastanci su propali, a ne samo da slučaj Sejdić - Finci nije dobio epilog niti je mehanizam koordinacije zaživio, već sada uopšte ne predstavljaju prioritete, ni Evropskoj uniji, a time ni vlastima u BiH.