Uskrsnuće nepodobnog Lisinskog

Kada je 28. ožujka davne 1846. godine bila praizvedena prva hrvatska opera Ljubav i zloba, skladatelj Vatroslav Lisinski nije mogao ni slutiti da će i on i njegovo slavno djelo biti ovjekovječeni u najstarijem sačuvanom zvučnom filmu snimljenom u Hrvatskoj – radu Oktavijana Miletića napravljenom 1943. godine. Povodom obljetnice praizvedbe u Zagrebu je predstavljena digitalno restaurirana verzija filma, koji je zbog razno raznih razloga bio nepodoban u nekadašnjim režimima.

Otkriće u "bunkeru"

Slučajnost ili možda sudbina odlučile su da prije gotovo četvrt stoljeća jedan od utemeljitelja hrvatske filmske arhivistike Mato Kukuljica u spremištu Jadran filma pronađe kopiju jedinog dugometražnog igranog filma Oktavijana Miletića, kojem se nakon drugog svjetskog rata izgubio svaki trag. „Na kutijama su bile naljepnice sasvim drugog filma tako da je bilo neprepoznatljivo, pa smo mi to kao dobri čuvari filmske baštine odnosno pokojni doktor Kukuljica koji ga je zajedno s kolegama pronašao, odnijeli u Kinoteku i tek kad smo došli tamo smo ustanovili da se radi o izvornom materijalu, dakle original negativu i slike i tona filma Lisinski,“ prisjeća se pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka. Iako se radi o politički potpuno benignom filmu koji govori o životu Vatroslava Lisinskog, činjenica da je snimljen u vrijeme ustaškog režima NDH-a izazvala je gotovo polustoljetnu tišinu koja je obavila Miletićevo jedino redateljsko ostvarenje na području igranog filma, napominje pročelnica Lhotka: „Najbolji je dokaz da smo prilikom prebacivanja sa zapaljive na nezapaljivu vrpcu film vodili pod drugim naslovom tako da smo ga zapravo potajno zaštićivali.“

"Nepodobni Lisinski"

Kako se nakon Drugog svjetskog rata arhiviranje filmske građe iz NDH-a svodilo uglavnom na bunkeriranje materijala u zabačenim kutovima depoa, Miletićev Lisinski obrađen je na uobičajen način, a filmski arhivist Danijel Rafaelić upoznat je i s detaljima: „Film je istog trena proglašen kao drugorazredno djelo, ocijenjeno je da mu nedostaje propagandna svrha jer govori o hrvatskom skladatelju, o hrvatskoj patnji, pa ga nije imalo smisla prikazivati pogotovo u tim ranim godinama komunizma staljinističkog tipa.“

Film se tako više nigdje nije mogao pogledati, no, kako ističe Rafaelić, nakon uvođenja samoupravljanja o njemu se ipak počinje pisati - objavljuju se tekstovi u časopisima, spominje se u Miletićevim biografijama…

No, zahvaljujući tome što je bio dobro skriven, Miletićev film nije bio zajedno s drugim kopijama poslan u središnju jugoslavensku kinoteku u Beogradu, što je zapravo izvrsno, komentira Rafaelić, jer taj originalni negativ poslužio je kao osnova za restauriranu verziju koja se ovih dana predstavlja hrvatskoj javnosti.

Na sljedećoj stranici: U nemilosti režima

Lisinski u Europi

Zanimljiv je i sam kontekst nastanka Miletićeva filma koji se, nastavlja Rafaelić, nije uklapao u koncepciju endehazijske filmske industrije čija je namjera bila stvoriti prvi hrvatski cjelovečernji zvučni film koji će prije svega reprezentirati političke težnje nove države: „Naravno da je logičan izbor bila tema o ocu domovine Anti Starčeviću, no zbog nekog razloga taj se projekt nije dovršio, a umjesto njega je odabran scenariji Milana Katića o Lisinskom.“

Tako je nastao film koji nimalo nije odražavao političke težnje ustaškog režima, zbog čega naručitelji nisu bili zadovoljni. Spekulira se da je upravo zbog toga Ante Pavelić ignorirao svečanu premijeru filma, koji je, pak, kod publike bio izuzetno popularan, a još je zanimljiviji podatak da je film, koji govori o skladatelju židovskog podrijetla te članu zbog proslavenske orijentacije tada nepoželjnog Ilirskog pokreta, s uspjehom prikazivan i u Berlinu, Dresdenu i Beču.

66 godina nakon premijere u zagrebačkome kinu Europa, Lisisnki Oktavijana Miletića doživio je svoju zasluženu rehabilitaciju projekcijom obnovljene verzije filma koja je, prema riječima pročelnice Lhotke, podrazumijevala i rekonstrukciju filma jer su u međuvremenu među drugim materijalima pronađeni dijelovi filma koji su ušli u obnovljenu verziju.

Na sinoćnjoj (28.3.) svečanoj projekciji u zagrebačkoj dvorani, koja nosi skladateljevo, ime predstavljena je i DVD verzija Miletićeva filma u izdanju Hrvatske kinoteke, koja obuhvaća i posebne dodatke poput reportaže sa snimanja filma, a promovirana je i biografija skladatelja Lisinskog autora Stanka Rozgaja.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: Nenad Kreizer