1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Ukinuti obavezne vize Kosovarima"

Greta Haman4. mart 2015

Desetine hiljada Kosovara trenutno dolazi na prostor EU. Ovakvo iseljavanje ima dugu tradiciju, smatra Norbert Mapes-Nidik. No, ako bi se iseljavanje legalizovalo, od toga bi mogla profitirati i Njemačka.

https://p.dw.com/p/1EkDp
Kosovari - trbuhom za kruhom!Foto: AFP/Getty Images/A. Nimania

Deutsche Welle: Od milion i 700 hiljada Kosovara, koliko ih ima po posljednjem popisu, 50 hiljada njih je samo u posljednjih šest mjeseci napustilo Kosovo. Zašto toliko mnogo Kosovara okreće leđa domovini?

Norbert Mapes-Nidik: Vjerujem da se mora povući oštra razlika između razloga i povoda. Postoji jedna konstanta odlaska kosovskih Albanaca ali i drugih manjina s Kosova. Glavni razlog je nedostatak perspektive. 50 hiljada mladih godišnje pristiže na tržište rada gdje gotovo da nemaju nikakve šanse. Mnogi praktično nemaju nikakvu drugu šansu do da odu u inostranstvo.

Ovaj panični talas iseljavanja koji se dogodio u decembru, a koji se sada opet smanjio, ima svoju dinamiku. No, tačan povod za to je teško ustanoviti. Mnogi kažu da se to dogodilo u vrijeme formiranja vlade početkom decembra, kada je postalo jasno da se ništa neće promijeniti. Potrajalo je pola godine dok je na Kosovu nakon izbora formirana vlada. Prvo je formirana jedna koalicija za promjenu vlasti. No, uz ogromnu intervenciju međunarodne zajednice - ali i Njemačke - promjena vlasti je izostala. Sada je na vlasti velika koalicija, tako da Kosovari stiču dojam - čovjek može da glasa kako god hoće, ali na vlasti su uvijek jedni te isti.

I rastuća stopa organizovanog kriminala se pominje kao jedan od razloga zašto ljudi napuštaju svoju domovinu. Slažete li se s tim?

Ne bih rekao da ljudi bježe direktno zbog organizovanog kriminala, jer malo se od toga vidi u svakodnevnom životu. Ali, ono zbog čega sigurno bježe jeste korupcija. Oni bježe iz zemlje koja ne radi na dobrobiti zajednice i u kojoj samo malobrojna elita puni svoje džepove. A ta elita ima svoje veze sa organizovanim kriminalom. Ali, opet ni to u svakodnevici ne igra veliku ulogu. Oni se mogu slobodno kretati. Oni nemaju strah da će biti pokošeni mitraljeskom vatrom i slično... Može se pokrenuti biznis bez da pred vratima stoje reketaši. Čak je moguće da je što se toga tiče tamo mnogo bolje nego u nekim većim zapadnoevropskim gradovima.

Kakve posljedice masovno iseljavanje ostavlja na samu zemlju?

Prva posljedica jeste naravno ta da odlaze najbolje obrazovani. U skladu s tim se umanjuju mogućnosti da se i na samom Kosovu uspostavi održiva privreda. S druge strane emigracija ima i drugu funkciju - a to je da se odlaskom tolikog broja ljudi smanjuje pritisak na tržište rada. U svakom slučaju ovo je situacija u kojoj nema perspektive. Ljudi odlaze i ne padaju više na teret državi. A kako će se zemlja nekada promijeniti to u ovom trenutku uopšte nije tema.

Norbert Mappes Niediek
Norbert Mapes-NidikFoto: DW/A Grunau

Vidite li Vi neka rješenja koja bi Kosovo unaprijedila u budućnosti?

Mislim da bi zemlje EU prvo trebalo da ukinu vize za građane Kosova. Jer, za sve druge susjedne zemlje vize za EU su ukinute: svi građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije mogu slobodno da putuju u zemlje EU, barem kao turisti tri mjeseca godišnje. Ako se vize za njih ukinu, to naravno ne znači obavezno da će Kosovari ići da gledaju Ajfelov toranj, već će mnogi od njih to vrijeme iskoristiti kao bi radili i slali novac kući; ili pak nakon nekog vremena se vratili na Kosovo i od zarađenog novca živjeli na Kosovu. U svakom slučaju ovako bi se ostvario neki vid razmjene. A to bi opet učinilo mogućim da se na Kosovu ipak nešto pokrene. U svakom slučaju ne bi dolazilo više do masovnog iseljavanja kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme.

Šta mislite o prijedlogu da se više investira u njemačke škole na Kosovu kako bi se na taj način u Njemačkoj uradilo nešto po pitanju nedostatka stručnih kadrova?

To je dobra ideja i proaktivan pristup. Mi ne smijemo da zaboravimo da ne možemo smanjiti veze s Kosovarima. Skoro da na Kosovu ne postoji više niko ko nema nekog rođaka u Švajcarskoj, Njemačkoj ili Austriji. Porodične veze su veoma tijesne. A mi Kosovo često doživljavamo kao daleku egzotičnu zemlju, ali to uopšte nije tako. Jer, većina Kosovara ima tijesne veze - kao što sam već rekao s Njemačkom, Švajcarskom i Austrijom - i ako se želi ove veze osvježiti onda se treba pobrinuti da oni koji dolaze kod nas budu dobro obrazovani i da možda već kada dođu, dođu sa znanjem njemačkog jezika.

Njemačka može samo da profitira od ovakvog vida imigracije. Ali, sve dok je ona ilegalna ostaće problem. Jer, jedna te ista migracija ako se legalizuje i ako se postavi na svoje noge može da bude dobra stvar.

Kosovo je jedna od najgušće naseljenih oblasti na Balkanu i nikada nije bilo u situaciji da se samoodržava. Ono je uvijek bilo dio veće zemlje i nadalo se da će se to nekad promijeniti, što je po mom uvjerenju čista iluzija. Iseljavanje posebno mladih muškaraca ima dugu tradiciju na Kosovu. To je uvijek bilo tako. Oni su odlazili a njihove familije su živjele od onog što im oni pošalju. Ni danas nije ništa drugačije nego prije 50 ili sto godina.

Norbert Mapes-Nidik piše za više njemačkih dnevnih novina o temama iz jugositočne Evrope i autor je većeg broja knjiga o Balkanu. Od 1992. redovno putuje na Kosovo.

Razgovor vodila Greta Hamann.