1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ujedinjena Nemačka u brojkama

3. oktobar 2013.

Nemačka obeležava 23. godišnjicu ujedinjenja. Bivši kapitalistički Zapad i nekadašnji komunistički Istok, međutim, i danas su kao dva sveta. Razlike u razvoju i bogatstvu nestaju sporije nego što se očekivalo.

https://p.dw.com/p/19t7X
Arhivska fotografija proslave ujedinjenja - 2012. godine u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa

„Mi smo narod“ - vikale su u jesen 1989. desetine hiljada u ljudi u Lajpcigu, metropoli Istočne Nemačke. Taj narod više nije želeo socijalizam i pod njegovom navalom je u novembru pao Berlinski zid, simbol podele Nemačke i blokovske podele celog sveta. Konačno, 3. oktobra 1990. Nemačka je ujedinjena, a cilj arhitekata zajedničke države bio je da oba dela zemlje u dogledno vreme budu jednako razvijena. Bilans 23 godine kasnije, izgleda ipak drugačije.

Investicije

Prema proceni instituta Ifo, u obnovu istoka zemlja je do 2010. uloženo 1,6 biliona evra. Čak 70 odsto tog novca otišlo je na socijalna davanja jer su, nakon promena, stotine hiljada ljudi na istoku ostale bez posla ili čekale penziju. Bilion – to je cifra sa 12 nula, hiljadu milijardi ili milion miliona. I danas svi koji platu primaju na Zapadu moraju da izdvoje nekoliko desetina evra mesečno za razvoj Istoka.

Infrastruktura

Oko 40 milijardi evra uloženo je u zapostavljenu saobraćajnu infrastrukturu na istoku. Ukupno je izgrađeno 17 pruga, drumova i velikih vodovoda. Poređenja radi, od 1990. je na zapadu Nemačke sagrađeno oko 1.300 kilometara autoputeva, a na istoku, koji je površinom znatno manji, čak 1.000 kilometara.

BMW-Werk in Leipzig
LajpcigFoto: picture-alliance/dpa

Privreda

Bruto domaći proizvod meri ukupnu vrednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj godini. Istočnonemački BDP po glavi stanovnika je 1991. iznosio svega 43 odsto onog u Zapadnoj Nemačkoj. Za dve decenije stanje se popravilo, ali i dalje se na Istoku privređuje svega 71 odsto od nivoa na Zapadu. Produktivnost je takođe manja, oko 80 odsto zapadnonemačkog nivoa. Dok je prošle godine čitava privreda porasla za 0,7 odsto, na Istoku je rast bio samo 0,3 odsto. Tamo ima mnogo malih i srednjih firmi, ali nema giganata – recimo nijedan od 30 velikih koncerna sa indeksa Dax nema sedište na istoku Nemačke. Zato taj deo zemlje doprinosi ukupnoj industriji sa svega 20 odsto.

Obrazovanje

Na istoku zemlje ima 30 univerziteta i 55 visokih škola. Univerzitet u Drezdenu u međuvremenu se smatra elitnim, a kvalitet fakulteta na Istoku, kao i kvalifikacije koje stiču diplomci smatraju se jednakim kao na Zapadu. Ukupno u Nemačkoj ima 370 ustanova za visoko obrazovanje, od toga 200 viših stručnih škola. Na Istoku se 2,4 odsto BDP-a ulaže u istraživanja, na Zapadu je taj procenat i dalje veći – 2,9 odsto.

Galerie Elite-Universitäten in Deutschland Technische Universität Dresden
Univerzitet u DrezdenuFoto: picture-alliance/dpa

Izvoz

Sa istoka Nemačke, 2011. je izvezeno robe u vrednosti od 77 milijardi evra. Prema Zavodu za statistiku, to je devet odsto ukupnog izvoza. To znači da Zapad izvozi deset puta više - 787 milijardi evra.

Zaposlenost

Prema procenama Zavoda za tržište rada, 1992. godine je svaki treći radno sposobni građanin na istoku zemlje bio – nezaposlen. Procenat zaposlenih se od 2005. stabilno povećava, ali i danas deset odsto ljudi nema posao, što je dvostruko više od procenta u „starim“ nemačkih pokrajinama.

Prihodi

Plate na Istoku su 1990. bile upola manje nego na Zapadu, a u međuvremenu su dostigle 80 odsto zapadnog nivoa. Automehaničar, početnik, u istočnom delu Nemačke, može da zaradi 1.600 evra bruto – dakle pre odbijanja poreza, penzionog i zdravstvenog osiguranja. Na Zapadu za isti posao možete očekivati 2.000 evra. Prosečna bruto zarada je prošle godine na Istoku bila 33.427 evra godišnje, a na zapadu 46.680 evra.

Rad žena

Jedna tačka gde bi Zapad morao da se ugleda na bivši komunistički deo zemlje jeste, na Istoku čak dve trećine žena radi puno radno vreme, na Zapadu samo polovina njih. Takođe, na Istoku žene u proseku duže rade.

Deutschland Kindergarten in Hanau
Vrtić u HanauFoto: Reuters

Vrtići

Još jedna stavka gde se komunizam bolje brinuo o građanima su obdaništa. Na istoku je skoro svako drugo dete u vrtiću, dok je na Zapadu tek svako peto.

Stanovanje

Manje zarade, ali i nešto jeftiniji život. Tako na istoku Nemačke, prosečna kirija staje pet evra po kvadratnom metru stana, dok je na Zapadu kvadrat u proseku dva evra skuplji. Veličina stambenog prostora se približava – tako na Zapadu građani u proseku imaju 47 kvadratnih metara po glavi stanovnika, dok je na Istoku ta brojka 43.

Desni ekstremizam

Interesantno, ksenofobija i neprijateljstvo prema strancima imaju plodno tle kod starih Nemaca sa Zapada i mladih Nemaca sa Istoka. Neprijateljski se prema strancima izjašnjava 30 odsto Nemaca na Zapadu koji su rođeni pre 1930. godine. Isti procenat dobijete kada na Istoku upitate mlade ljude rođene 1981. ili kasnije. Stručnjaci ovo objašnjavaju rečima da su obe grupe u ranoj mladosti doživele slom autoritarnih sistema, što vodi nesigurnosti i agresiji prema drugačijima.

Identitet

„Nemci još nemaju nacionalni identitet“, tvrdi danas Egon Bar, arhitekta istočne politike kancelara Vilija Branta, sedamdesetih godina. Do danas Berlinski zid sprečava u glavama Nemaca ideju o jednoj naciji, kaže ovaj političar SPD-a. Kancelarka Angela Merkel to vidi drugačije. Kaže, razlike Istoka i Zapada mlađe generacije više i ne primećuju.

Autori: Iveta Ondruskova / Nemanja Rujević
Odg. urednik: Jakov Leon