U kapsuli sportske povijesti

Muzej sporta i Olimpijskih igara nudi svojim posjetiteljima zabavno i informativno putovanje kroz gotovo 3.000 godina dugu povijest sporta, počevši od antike i antičkih Olimpijskih igara, preko početaka modernog sporta u Velikoj Britaniji i Olimpijskih igara u Njemačkoj, pa sve do poznatih sportaša i sportašica današnjice.

U ovom muzeju posjetitelji mogu ponovno proživjeti emotivni dijapazon sporta – nezaboravne sportske događaje, vrhunske sportaše i sportašice, veličanstvene pobjede, ali i gorke poraze. Na 2.000 četvornih metara izložbene površine i uz 3.000 eksponata, nekoliko dokumentarnih filmova i informacijskih točaka, posjetiteljima se pruža poseban sportski doživljaj.

Jedinstvenost Muzeja

Muzej sporta i Olimpijskih igara jedinstven je među ostalim muzejima grada Kölna, jer njegovi posjetitelji mogu sami isprobati većinu eksponata, sportske rekvizite i sportske terene. Zbog toga je omiljen pogotovo kod mlađe generacije posjetitelja. "Ovom muzeju je u interesu da svi posjetitelji mogu isprobati većinu sportova. Stalno dobivamo povratne informacije posjetitelja da se zbog takvog pristupa ovdje osjećaju kao kod kuće", kaže 22-godišnji vodič muzeja Ansgar Sauren u razgovoru za DW. Dakle, svi koji su zainteresirani mogu isprobati skok u dalj, različite gimnastičke vježbe, bob-sanjke, vožnju biciklom u zračnom kanalu ili udarati vreću u pravom boksačkom ringu. Od svih navedenih aktivnosti, kako kaže Sauren, posjetiteljima je ipak najzanimljiviji skok u dalj. "Skoro svi posjetitelji žele isprobati stazu za skok u dalj. Na tom mjestu ih zastane najviše, a zatim se i okušaju u skoku", tvrdi Sauren te napominje da su na krovu muzeja daljnje sportske zanimljivosti. Naime, na krovu se nalaze dva najviša sportska terena s umjetnom travom u Kölnu na kojima posjetitelji mogu izmjeriti brzinu svojih pokreta u igri nogometa, košarke, tenisa ili odbojke te nakon toga uživati u pogledu na Kelnsku katedralu i rijeku Rajnu.

Vremenska crta – od antike do moderne sadašnjosti

Vremenska crta sporta proteže se duž cijelog muzeja i s preko 1.000 sportskih događaja svjedoči o razvoju sporta od njegovih početaka pa sve do današnjeg dana. Iako je prvobitno bilo namijenjeno samo djeci i mladima, "vremensko putovanje" kroz povijest sporta prilagođeno je i posjetiteljima ostalih dobnih skupina. Njih posebno privlače tematske cjeline koje se nalaze na vremenskoj crti. Prva se odnosi na prve moderne Olimpijske igre koje su održane 1896. u Ateni i začetnika modernog olimpizma, francuskog baruna Pierrea de Coubertina koji je u olimpijskom sportu prepoznao idealan način odgoja.

Potom slijede tematske sobe posvećene Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. i Münchenu 1972. Ove tematske sobe ostavljaju najdublji dojam. U njima se nalaze sve informacije vezane uz tadašnje sportske događaje u Njemačkoj, a posjetitelji mogu dobiti uvid i u ono što se događalo "iza pozornice" Igara u Njemačkoj. Na primjer, kako su nacisti koristili Olimpijske igre u propagandne svrhe ili o propalom snu "veselih igara" u Münchenu nakon atentata palestinskih terorista na izraelsku momčad u kojemu je poginulo 11 olimpijaca. Unatoč atentatu Olimpijske igre u Münchenu nisu prekinute, a u svijetu sporta ostat će upamćena rečenica tadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Averyja Brundagea: "The games must go on." U trećoj tematskoj cjelini koja je posvećena počecima modernog sporta u Velikoj Britaniji, posjetitelji mogu vidjeti kako se razvijao sport i čuti audio zapise s teniskih mečeva, veslanja, konjskih utrka i nogometa.

"Domovina" modernog sporta

U 19. stoljeću su u Velikoj Britaniji vidljive strukture i obilježja modernog sporta. U početku su se sportom bavili samo viši slojevi engleskog društva. "Tada se plemstvo izdvajalo od običnog puka i počelo je organizirati vlastita sportska događanja. Taj trend je bio uzeo maha i u Njemačkoj", ističe Sauren pokazujući na najranije rekvizite modernog sporta poput kožne nogometne lopte ili teniskog reketa. Stoga je u tzv. "Domovini sporta" prvi put jasno definiran natjecateljski način razmišljanja, želja za velikim sportskim postignućima i rekordima te pravila sporta.

"Zdrav duh u zdravom tijelu"

Prijašnji i sadašnji sportski trendovi smatraju zdravlje čak glavnim ciljem sporta. Danas nitko neće osporiti tezu da je zdravo baviti se sportom. I u muzeju se posjetiteljima također nastoji pokazati povezanost između vježbi i zdravlja u različitim vremenskim razdobljima i sustavima. Želi im se dati osjećaj pozitivnog djelovanja sporta na tjelesno i duševno zdravlje, ali se ne izbjegava ni otvoreno pričati o problemima kao što su doping i depresija. Vodič muzeja kaže da je bitno upozoriti na nedopuštena sredstva i sve opasnosti koje vrebaju u sportu, međutim ne vjeruje da se problemi mogu riješiti. "Mislim da je problematika dopinga otišla predaleko da bi se moglo intervenirati. Ovaj problem se već predugo nalazi u sportu. Ti mehanizmi su se već ukorijenili i puno toga se odvija iza kulisa", kaže Sauren.

Sport danas – puno novca i malo sporta

Mediji igraju veliku ulogu u današnjem sportu i snose dio odgovornosti za probleme koji se učestalo pojavljuju. Komercijalizacijom i profesionalizacijom sporta nastale su razlike među sportovima, sportašicama i sportašima. Pogotovo kada je riječ o financiranju istih. "Problem je komercijalizacija. Sve se te nemoralne cifre koje kruže, dijele na vrlo mali postotak profesionalnih sportaša. S jedne strane postoje sportovi u kojima kruže nevjerojatno visoke cifre, a s druge strane postoje sportovi koji su zahtjevniji i naporniji, ali oni nemaju medijsku podršku. Dakle, ono što je na televiziji ima cijenu i prodaje se", zaključuje Sauren.