1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„U Bosni nema nade“

Mehmed Smajić9. oktobar 2014

Predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini i odbijanje kandidature Alenke Bratušek od strane Evropskog parlamenta, neke su od tema kojim se bave novinari njemačke dnevne štampe.

https://p.dw.com/p/1DSSo
Foto: DW/A. Slavnic

„U Bosni nema nade“, naslov je teksta kojeg je objavio list „Frankfurter Rundschau“. Dopisnik ovog lista iz Austrije i sa Balkana, Norbert Mappes-Niediek, u uvodu piše da će 3,2 miliona birača u vječno poslijeratnoj zemlji u nedjelju (12.10.2014.) birati četiri predsjednika (tri člana Predsjedništva i predsjednika Republike Srpske; op. redakcije) i poslanike u 13 parlamenata.

„Među kandidatima za mjesto predsjednika skoro da nema ni jednog koji se politikom nije bavio tokom rata, dakle prije 1995. godine. Kada je riječ o obećanjima, tu prednjači Bakir Izetbegović: 100.000 novih radnih mjesta - ako građani budu za njega glasali. Činjenica je da se broj nezaposlenih smanjuje. 43 posto građana je zvanično nezaposleno. Ako se oduzme broj nezaposlenih, koji rade na crno, onda se dolazi do 27 posto“, piše Mappes-Niediek. On podsjeća da se Srbi, Hrvati i Bošnjaci i dalje međusobno blokiraju.

U obećanjima prednjači Bakir Izetbegović
U obećanjima prednjači Bakir IzetbegovićFoto: DW/S. Huseinovic

„Parlament je u posljednjem periodu usvojio 106 zakona. U Hrvatskoj je u istom periodu usvojeno 750“, piše pored ostalog u tekstu, u kojem autor podsjeća da je u februaru izgledalo da se u BiH nešto dešava: „širom zemlje, prije svega u Federaciji BiH, desetine hiljada ljudi je izašlo na ulice i prisililo neke ministre i premijere kantona da podnesu ostavke. Pola godine kasnije se tadašnji optimizam više ne osjeća“.

„Konkurencija za članove Predsjedništva je velika. Bošnjaci imaju slabu alternativu. Na jednoj strani je Bakir Izetbegović, kojem se predbacuje upletenost u korupcijske afere i koji demonstrativnom bliskošću sa turskim autokratom, Recepom Tayipom Erdoganom, daje prostor pro-turskom, islamskom i antievropskom raspoloženju. Njegov najjači konkurent Fahrudin Radončić, u odnosu na, kako kaže, „turski makadam“, prednost daje „evropskom autoputu“. Ali ni on, kao medijski mogul, sporni biznismen s vezama sa kosovskim narko bosom i junak besperspektivne mladeži sa ruba društva, ipak ne obećava novi početak.“

Dodik se mora bojati za predsjedničku fotelju
Dodik se mora bojati za predsjedničku foteljuFoto: DW/D. Maksimovic

„Situacija je malo lakša kod Srba. Kod njih se na funkciju člana Predsjedništva BiH kandidovala, kako kažu vrijedna aktuelna premijerka Republike Srpske, Željka Cvijanović protiv istrošenog Mladena Ivanića. Najbolji izbor je kod Hrvata: kod njih probosanski Martin Raguž nastupa protiv vođe HDZ-a, Dragana Čovića koji sa Hrvatima želi napustiti Federaciju i osnovati vlastiti treći entitet. Izbori će posebno biti uzbudljivi u RS u kojoj se bira i predsjednik tog bh. entiteta. Nakon što je siromaštvo dostiglo dramatične razmjere, aktuelni predsjednik RS-a Milorad Dodik se mora bojati za svoju poziciju. U zemlji je više penzionera od zaposlenih. Plate su u posljednje četiri godine povećane za 20, a penzije za 14 eura. U istom periodu je potrošačka korpa poskupila za 90 eura. Dodik se nedavno iz Moskve vratio s mršavim kreditom i lijepim željama. Njegov ozbiljan kandidat je Ognjen Tadić iz Srpske Demokratske Stranke (SDS). On u evropski orjentisanom Beogradu uživa više simpatija od euroskeptika Dodika“, kaže se pored ostalog u članku, objavljenom na internet-stranici „Frakfurter Rundschau-a“.

Evropski parlament odbio kandidaturu Alenke Bratušek

„Bivša predsjednica slovenske vlade, Alenka Bratušek, nije dobila podršku nadležnih poslanika Evropskog parlamenta“, piše „Frakfurter Allgemeine Zeitung“ i dodaje: „ Poslanici Odbora za industriju, istraživanje i energiju i Odbora za zaštitu okoliša velikom su većinom glasova odbacili kandidaturu Slovenke Alenke Bratušek za potpredsjednicu Evropske komisije za energetsku uniju“.

Alenka Bratušek je od februara 2013. do maja 2014. godine bila predsjednica vlade
Alenka Bratušek je od februara 2013. do maja 2014. godine bila predsjednica vladeFoto: Reuters/Francois Lenoir

Bratušekovoj nije uspjelo jer, kako prenosi FAZ, „slovenska Komisija za borbu protiv korupcije protiv nje još uvijek vodi istragu“. „Ispituje se da li je Bratušekova, nakon poraza na parlamentarnim izborima, kao privremena premijerka, sama sebe predložila za članicu nove komisije. Parlamentarci su odbili dati zeleno svjetlo i Špancu Miguelu Ariasu Canateu na mjesto komesara za energiju i klimu. On je također sporan jer je donedavno bio suvlasnik jedne naftne kompanije“, piše „FAZ“.