1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Trnovit put pomirenja Turaka i Kurda

Belma Šestić 13. oktobar 2014

Turska je popustila pritisku međunarodne zajednice i dopustit će ratnoj avijaciji SAD i saveznika da koriste turske baze za napade na položaje "Islamske države" u Siriji i Iraku. Pri tome se Ankara boji jačanja Kurda.

https://p.dw.com/p/1DUHR
Foto: REUTERS/U. Bektas

List Allgemeine Zeitung analizira odnos međunarodne zajednice prema Kurdima i odnos Kurda i Turaka:

„Sve simpatije su upućene malom, hrabrom vojnom kontingentu kurdskih žena i muškaraca koje pružaju otpor ubilačkoj armiji terorista Islamske države u gradu Kobane na tursko-sirijskoj granici. Demonstracije Kurda širom Evrope zapadne vlade dobronamjerno promatraju i rijetko zabranjuju. Nekada je to bilo drugačije, iako je i tada kao i sada iza svega stajala Radnička partija Kurdistana – PKK, teroristička organizacija koja se optužuje za bezbrojne atentate i ubistva u Turskoj. Rat između turske države i PKK je do sada navodno koštao života oko 45 000 ljudi. Broj stradalih raste, jer je na rubu nedavnih demonstracija u Turskoj život izgubilo još 30 ljudi.

Berlin Demonstration Kurden Deutsche Kobane Zeichen der Solidarität
Demonstracije Kurda održane su u više njemačkih gradovaFoto: Reuters/Hannibal

Pri tome su se Turska i Kurdi nalazili na putu pomirenja. Turski predsjednik Erdogan isto kao i kurdski vođa Öcalan koji je u zatvoru, važe za prinčeve mira. Mirovni proces će biti zaustavljen čim Kobane padne. Jer Turci treutno čine malo da bi spasili ovaj grad.

Međutim, kurdski aktivisti i ne žele vidjeti turske tenkove u Siriji. Za njih je čak strašno i ako bi se uspostavila demilitarizovana zona. Jer, njihov san se zove Kurdistan i on bi se trebao protezati preko sjeverne Sirije, sjevernog Iraka, dijelova Turske i Irana. To ne umanjuje borbu Kurda protiv IS-a, ali njihovi ciljevi u dobroj mjeri odstupaju od ciljeva međunarodne koalicije“, piše list Allgemeine Zeitung.

Strah od jačanja Kurda

List taz piše da zabranjena Kurdska radnička stranka (PKK) sada pokušava pokazati svoju snagu. Više od 20.000 ljudi je u subotu (11.10.) slijedilo poziv kurdskih udruženja i izašlo na velike demonstracije organizovane u Düsseldorfu, piše list taz i navodi da su velike demonstracije u Düsseldorfu bile vrhunac demonstracija koje su cijele sedmice održavane širom Evrope i tokom kojih su pored ostalog zauzimane stranačke centrale, željezničke šine i tv stanice. Uz izuzetak gradova Cellea i Hamburga, demonstracije su bile mirne, navodi taz i nastavlja:

„Više od 20.000 demonstranata okupilo se u centru Düsseldorfa kako bi se solidarisali sa braniocima sjevernosirijskog grada Kobane. 40 odsto ovog grada smještenog nedaleko od turske granice je u međuvremenu u rukama IS-a. U protekli petak (10.10.) je ova teroristička grupa pod svoju kontrolu stavila zgradu kurdske regionalne vlade. Demonstranti su tražili otvaranje turske granice prema Siriji i stvaranje koridora kako bi još više kurdskih boraca moglo otići u Kobane i kako bi izbjeglice mogle napustiti taj grad. Na demonstracije je došao samo mali broj Nijemaca uprkos javnom užasavanju zbog događaja u Siriji i Iraku“, piše list taz.

Kobane Kämpfe Kurden Flüchtlinge IS
Talasi izbjeglica ne jenjavajuFoto: DW/K. Sheikho

List Süeddeutsche Zeitung pored ostalog navodi:

„Pred vratima Evrope raste najveća izbjeglička bijeda od Drugog svjetskog rata. Evropska unija se međutim ponaša tako, kao da ju se to ne tiče. Njeno djelovanje se sastoji u tome da izbjeglice koje se domognu Evrope, na kontinentu pomjera s jedne na drugu stranu u skladu sa absurdnim “Dablinskim pravilima”. Svaka zemlja članica EU pere ruke u nevinosti, a EU tim članicama prešutno daje zeleno svjetlo. Pred obalama Evrope umire dostojanstvo ljudi”, piše list Süeddeutsche Zeitung.

List Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o odnosu Turaka i Kurda:

“Mirovni proces između turske vlade i Kurda nije definitivno propao. Obje strane su zainteresirane za pomirenje. No, događaji u Kobaneu su ponovo rasplamsali latentno nepovjerenje turskih Kurda prema Ankari. Ne treba međutim žaliti to da se mirovni proces u svojoj sadašnjoj formi privodi kraju. On se u biti sada sastoji od pregovora između turske tajne službe i uhapšenog šefa PKK-a Abdullaha Öcalana uz učešće nekih kurdskih političara i vođa odmetničkih grupa . Do sada nema saznanja da su u tim pregovorima postignuti dogovori o rokovima ili etapnim ciljevima. Ankara igra na kartu dobijanja vremena. Ali mir oko kojeg se dogovore samo predstavnici tajnih službi i terorističke bande, ne može biti cilj. Teroristička organizacije na može govoriti u ime svih Kurda. Stoga u jedan novi mirovni proces trebaju biti uključeni i drugi kurdski glasovi”, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.