1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Transparentnost lek za korupciju

13. novembar 2012.

Koliko poslanici smeju da zarađuju van parlamenta i kakvim poslovima smeju da se bave? To pitanje nije aktuelno samo u Nemačkoj već i u zemljama jugoistočne Evrope.

https://p.dw.com/p/16hjq
Foto: Fotolia/Carlson

Čovek nije želeo da postane politički aktivan. Mirčea Dijakonu, jedan od najznačajnijih i najomiljenijih rumunskih glumaca, ipak je postao takav. Kao poslanik on želi da postigne više nego što je mogao u pozorištu. A pošto su velike geste, jake reči, sukobi i intrige prisutne kako na političkoj, tako i na pozorišnoj sceni, smatrao je da može da bude dobar - u obe uloge.

Na jedno, doduše, nije mislio: Nacionalna agencija za integritet, koja procenjuje sukobe interesa visokih funkcionera, saopštila je da je njegova funkcija direktora pozorišta "Notara" nespojiva sa poslaničkim mandatom. Jer, prema rumunskom zakonu, izabrani predstavnici naroda smeju da rade na univerzitetima i kulturnim institucijama, ali ne na rukovodećim funkcijama. Dijakonu je morao da se opredeli za jednu od funkcija, kako je to potvrdio i Najviši sud. Odjednom je ovaj glumac postao jabuka razdora u već dugotrajnom sukobu politike i pravosuđa u Rumuniji. Parlament je preuzeo čitav slučaj, i ignorišući presudu - na osnovu svoje slobodne procene - odlučio da Dijakonu može da zadrži obe funkcije.

Ovaj slučaj je simptomatičan za stanje rumunskog zakonodavstva. Tako, na primer, poslanici sa završenim studijama pravnih nauka smeju da rade kao advokati, dokle god njihovi klijenti nisu optuženi u slučajevima korupcije ili delikata sa drogom, trgovinom ljudima ili ugrožavanjem nacionalne bezbednosti. Ovo relativno restriktivno zakonodavstvo predstavlja pokušaj da se u Rumuniji suzbiju nepotizam i korupcija. Na Indeksu korupcije koji je objavila organizacija Transparensi internešnal, ta zemlja se nalazi na 69. mestu.

Visokim platama protiv korupcije

Samo nekoliko mesta dalje od Rumunije, na ovoj listi se nalaze i druge nekadašnje socijalističke zemlje. Države poput Bugarske, Poljske ili Srbije se protiv korupcije među poslanicima bore - velikim poslaničkim platama. Tako poslanici zarađuju trostruko veću platu od prosečne. Uz nju idu i dodaci za osoblje, kancelariju, troškove prevoza i smeštaj. U Poljskoj jedan poslanik Sejma zarađuje oko 6000 evra - pri čemu prosečna plata u toj zemlji iznosi 800 evra.

U Bugarskoj, međutim, poslanici zarađuju bitno manje - oko 1500 evra, pri čemu je prosečna plata 325 evra. Ali, ako imaju slobodna zanimanja poput lekara, pravnika ili glumaca, imaju pravo da nastave da rade i kada postanu poslanici. Zakonodavac to ne tretira kao sukob interesa.

Hirurg sme da operiše - ali samo u hitnim slučajevima

I grčki poslanici smeju da se bave svojim pozivom i kada se nađu na političkoj funkciji. To nije uvek bilo tako. 2001. im je to najpre zabranjeno u okviru reforme ustava, ali se ubrzo pokazalo da političko vođstvo trpi štetu jer mnogi kvalifikovani stručnjaci, kao što su preduzimači, univerzitetski profesori ili naučnici nisu želeli da mu žrtvuju svoje karijere. Tako je ustav još jednom promenjen 2006, kada je ukinuta zabrana rada za političare. Doduše, oni su sada u obavezi da jednom godišnje najvišem sudu predaju i izveštaj o svojim uzgrednim delatnostima.

Drukčije je u Makedoniji. Tamo je poslanicima načelno zabranjeno da se bave bilo čime što je van njihovog političkog mandata. Oni koji imaju neko radno mesto, prelaskom u poslaničke klupe moraju da ga zamrznu - samo u izuzetnim slučajevima se ta zabrana stavlja van snage - na primer, kada hirurg treba da obavi komplikovnu operaciju, a osim njega nema drugog hirurga na raspolaganju.

U dubokom glibu korupcije

U mnogim zemljama jugoistočne Evrope, stroge kontrole poslanika i transparetnost kada je reč o njihovim paralelnim delatnostima služe suzbijanju korupcije. Tako je i u Hrvatskoj. Ta zemlja bi trebalo da uskoro pristupi EU, njeni zakoni o poslaničkim platama i paralelnim delatnostima su u skladu sa evropskim standardima. Iako poslanici moraju da obelodane svoje imovinsko stanje - ne samo pred početak mandata, već i za vreme njegovog trajanja - nisu mogle da se spreče mahinacije bivšeg premijera Ive Sanadera. Njemu se trenutno sudi: optužen je da je mnoge odluke doneo mimo parlamenta i da je održavao pravu mrežu korupcije. Na taj način je, prema optužnici, nelegalno ubrao više od devet miliona evra.

U Srbiji, ministar građevine i urbanizma Velimir Ilić nalazi se pod sumnjom za korupciju. On je u listu svog imovinskog stanja uneo 22 stana, kuće i zemljišna poseda - navodno je sve to nasledio.

Rumunski glumac Mirčea Dijakonu je odlučio: iako mu je parlament dozvolio da radi dva posla, on je izjavio da se povlači iz politike. Želi da ostane veran glumačkoj umetnosti. I da snimi film - možda baš o politici.

Autori: Zoran Arbutina / Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Proces protiv bivšeg premijera Hrvatske Iva Sanadera
Proces protiv bivšeg premijera Hrvatske Iva SanaderaFoto: picture-alliance/dpa
Symbolbild Korruption
Foto: granata68/Fotolia
Parlament u Bukureštu
Parlament u BukureštuFoto: AP