1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Transatlantski odnosi – brak bez strasti

Kristijan Tripe / dd12. septembar 2014.

Evropljani i Amerikanci se sve više politički razilaze – to pokazuju rezultati jedne ankete provedene sa obe strane Atlatnika. Iznenađuju rezultati stižu iz Rusije. Štaviše, oni bude nadu, smatra Kristijan Tripe.

https://p.dw.com/p/1DB76
Symbolbild Flaggen Europafahne und US-Flagge Flagge Deutschland
Foto: picture-alliance/dpa

Svake godine fondacija Nemački Maršalov fond (GMF), ispituje transatlantske odnose i raspoloženje. To je nevladina organizacija koja je sebi stavila u zadatak da neguje političke veze između Vašingtona i Evrope stvorene nakon završetka Drugog svetskog rata. One su, međutim, poslednjih godina morale da izdrže mnogo toga. Rat u Iraku 2003. godine, samovoljnu spoljnu politiku Džordža V. Buša, skandal oko špijuniranja NSA i, konačno, preusmeravanje interesa Obamine vlade na prostor Pacifika. Sve to važi kao pokazatelj otuđenja. U godini iračkog rata GMF je počeo da sprovodi reprezentativne ankete: u deset članica Evropske unije, Turskoj i SAD ispitanici odgovaraju na pitanje kakvo je njihovo mišljenje o prekookeanskim partnerima. I da skratimo: partneri su malo otuđeniji nego pre godinu dana. Ali ne, transatlantski savez nije pod znakom pitanja.

Evropa želi vođstvo SAD

U ključnom pitanju – o vodećoj ulozi SAD u svetu, može se, naime, uočiti zapanjujuća stabilnost: 56 odsto Evropljana smatra manje ili više „poželjnim“ da Vašington diktira ton, 40 odsto se tome protivi. Zahtevi za američkim liderstvom u proteklih nekoliko godina postali su samo neznatno tiši, ali to još ne pokazuje da se ta uloga ocenjuje u pojedinim slučajevima.

Slično tome, stabilan je i stav i prema NATO: značaj transatlantskog saveza, a time indirektno i vodeće sile SAD, dve trećine Evropljana ocenjuje kao veliki i važan. Samo trećina smatra da bi se moglo i bez tog vojnog saveza.

01.2012 DW Europa aktuell Moderator Christian Trippe
Kristijan Tripe, DWFoto: DW

I Rusi za saradnju

Nemci su pritom sasvim u trendu – njihovi rezultati odgovaraju proseku koji stoji iza NATO i američke dominacije – s jednom izuzetkom. Po prvi put većina nemačkih građana priželjkuje da Berlin kod međunarodnih tema deluje nezavisnije od SAD. To traži 57 odsto Nemaca, čak 17 procenata više nego prošle godine. Ti rezultati obećavaju žustre rasprave u Nemačkoj. U najgorem slučaju moglo bi da se dogodi da Nemačka opet ispadne medved iz (nemačke) poslovice koji bi da se okupa, ali da se ne pokvasi.

Rusija je, pak, navikla da je se porede sa medvedom. Zato je po drugi put nakon 2012. GMF i u Putinovo carstvo uvukao svoju „demoskopsku sondu“. Amerika je u njemu veoma nepopularna, a ni prema Evropskoj uniji se ne gaje prevelike simpatije. Sa druge strane, Putinov spoljnopolitički kurs većina Rusa smatra dobrim. To je bilo i za očekivati.

Iznenađuje, međutim, podatak da većina Rusa smatra da bi njihova zemlja u politici prema Siriji i Iraku, trebalo da se uskladi sa Evropljanima i Amerikancima. I kada su u pitanju odnosi između EU i njegovih istočnih suseda, čak 43 odsto Rusa bi da se njihova zemlja dogovora, a ne da povlači jednostrane poteze. Možda je u međuvremenu bubanj propagande Kremlja postao toliko glasan da je probudio razum iz zimskog sna.