1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko je ubio Litvinjenka?

Nicole Goebel27. siječnja 2015

Bivši ruski špijun Aleksandar Litvinjenko umro je nakon trovanja polonijem 2006. godine. Istražni odbor u Londonu pokušava doznati tko stoji iza ubojstva koje je godinama kamen spoticanja u odnosima Moskve i Londona.

https://p.dw.com/p/1EQvY
Prosvjednici u Moskvi 2008. podsjećaju na ubijenog LItvinjenka
Foto: picture-alliance/dpa

U utorak (27.1.) se održava prvo saslušanje u londonskom Kraljevskom sudu pravde. Istrage su do sada otkrile da je Aleksandar Litvinjenko 2006. godine umro od trovanja radioaktivnim polonijem 210. U tom trenutku se bivši agent ruske Federalne službe sigurnosti već šest godina nalazio u Velikoj Britaniji. Dobio je i britansko državljanstvo. Na samrtnoj postelji optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da stoji iza njegovog ubojstva.

Policijska istraga je pokazala da je otrov Litvinjenku podmetnut u šalicu čaja koju je popio 1. studenoga 2006., 22 dana prije svoje smrti – u društvu Andreja Lugovoja i Dmitrija Kovtuna. Obojica su bivši ruski agenti, a Lugovoj je trenutno zastupnik u ruskom parlamentu, Dumi. Godinu dana nakon smrti britanski istražitelji su ovu dvojicu označili kao glavne osumnjičene, ali je Rusija odbila izručiti ih uz obrazloženje da ustav zemlje ne dozvoljava ekstradiciju vlastitih građana.

Afera oko smrti Aleksandra Litvinjenka dovela je do zahlađenja odnosa između Londona i Moskve. Situaciju je pokušao promijeniti britanski premijer David Cameron nakon preuzimanja vlasti, ali mu je planove definitivno pokvarila kriza u Ukrajini.

Bočica s polonijem
Polonij je Litvinjenku ubačen u čajFoto: picture-alliance/dpa

Dug put do istrage

Britansko pravosuđe pravi razliku između procesa obdukcije (inquest) i istrage (inquiry). Prvo se odnosi na utvrđivanje načina nasilne smrti: tu se ne traži krivac već se bilježe činjenice. Taj postupak je u Litvinjenkovom slučaju odgađan punih pet godina i nastavljen je tek u listopadu 2011., kada je bilo jasno da dvojica glavnoosumnjičenih ne borave u Britaniji, te da je njihovo izručenje malo vjerojatno.

Vlada u Londonu je, naime, dugo oklijevala s pokretanjem pune istrage jer bi ona podrazumijevala ispitivanje i pretresanje dokumenata koji su, kako je objašnjeno, „osjetljivi“. To bi moglo imati veze s navodima da je Litvinjenko, nakon dobivanja azila, radio za britanske tajne službe MI5 i MI6. Nakon što je Viši sud pozvao britansku vladu da još jednom razmotri odluku, u srpnju prošle godine je konačno priopćeno da će istrage ipak biti.

Litvinjenkova udovica Marina zalagala se za punu istragu godinama – „kako bih saznala istinu, jer imam pravo znati što se dogodilo mom mužu“, rekla je za Reuters.

Marina Litvinjenko
Marina LitvinjenkoFoto: Reuters

Rusija odbila sudjelovanje

Na službenom otvaranju istrage prošle godine sudac Robert Owen govorio je da je dosadašnji proces išao traljavo, te da je uspostava istražnog odbora primjereniji način da se činjenice iznesu na svjetlo dana. Glavno pitanje je, kaže Owen, kakvu je ulogu imala Ruska Federacija u Litvinjenkovom ubojstvu, na što ukazuju glavni dokazi.

Rusija je odbila suradnju u ovom slučaju. Ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi je još u rujnu prošle godine priopćilo da je „teško zamislivo da bi proces mogao biti objektivan“. Posebno je kritizirana činjenica da će neki dokazi biti predstavljeni iza zatvorenih vrata.