150 godina njemačkoga SPD-a

Od ilegale do radničkog pokreta

Prvi sastanci socijaldemokrata organizirani su u tajnosti. Tadašnji čelnici pokreta August Bebel i Wilhelm Liebknecht željeli su po svaku cijenu da se čuje glas radnika. Ferdinand Lassalle je zajedno sa svojim istomišljenicima 1863. osnovao Opće njemačko radničko društvo (ADAV). Za manje od godinu dana imali su preko 4.600 pristaša i taj broj je stalno rastao.

150 godina njemačkoga SPD-a

Uspjeh usprkos zabranama

Industrijalizacija je osigurala nova radna mjesta i hranu, ali je rad u industriji bio težak i opasan po zdravlje radnika. Radnički pokreti imali su sve veću ulogu, usprkos anti-socijalističkim zakonima koji su zabranjivali njihovo djelovanje. I pored toga, SPD je uspio opstati i prerasti u masovni pokret do 1890. godine.

150 godina njemačkoga SPD-a

Stranačka škola

Godine 1906. čuveni socijaldemokrati kao što su Rosa Luxemburg i August Bebel pohađaju socijaldemokratsku stranačku školu u Berlinu, koju je Bebel osnovao. Na tu ideju došao je zahvaljujući svom ocu Wilhelmu koji je često govorio „Znanje je moć – moć je znanje“. Godine 1912. SPD postaje stranka s najvećim brojem članova i birača.

150 godina njemačkoga SPD-a

Burno vajmarsko razdoblje

Socijaldemokrat Philipp Scheidemann na jednom od balkona Reichstaga - 9. studenoga 1918. godine on proglašava republiku. Godinu dana kasnije predsjednik stranke Friedrich Ebert postaje kancelar "Njemačkog carstva". Žene dobivaju pravo glasa, pravo za koje se SPD zalagao još od 1891. godine. Socijaldemokrati ostaju najjača politička stranka do 1932.

150 godina njemačkoga SPD-a

Protivnici nacističkog režima

23. ožujka 1933. socijaldemokrat Otto Wels pruža otpor Hitleru izjavivši u parlamentu: „Možete nam oduzeti slobodu i živote, ali naš integritet nikada.“ SPD se svim snagama protivio nacističkoj stranci NSDAP. Ali nekoliko mjeseci kasnije, sindikati se raspadaju, a Socijaldemokratska stranka biva zabranjena.

150 godina njemačkoga SPD-a

Progon i izbjeglištvo

Političari SPD-a bili su prisiljeni ukloniti političke grafite. Pri tom su ih nadgledale naoružane Hitlerove jedinice. Neki od njih završili su u zatvoru, neki su bili mučeni, a neki i ubijeni. Godine 1933. Wels osniva SPD u egzilu. U Pragu nastaje „Sopade“. Kasnije je djelovao iz Pariza, a od 1940. do 1945. iz Londona. Pojedini članovi radničkog pokreta djelovali su i iz Skandinavije i Amerike.

150 godina njemačkoga SPD-a

Novi počeci

Predsjednik SPD-a Kurt Schumacher održao je govor usred ruševina u Frankfurtu 1946. godine. On će odigrati vrlo važnu ulogu u socijaldemokratskim snagama poslije Drugog svjetskog rata. U sovjetskog dijelu okupirane Njemačke SPD se spaja sa Socijalističkom strankom jedinstva (SED). U Zapadnoj Njemačkoj SPD na prvim izborima, s malom razlikom u glasovima, gubi od kršćanskih demokrata (CDU).

150 godina njemačkoga SPD-a

Moderna narodna stranka

SPD se s vremenom udaljio od svoje socijalističke ideologije, ratifikacijom Godesberškog programa 1959. Time je socijaldemokratska opcija dobila znatno veću podršku birača. Stranka se ipak obvezala na očuvanje socijalne tržišne ekonomije i obranu nacionalnih interesa, što je i omogućilo formiranje koalicije s CDU-om i CSU-om 1966. godine, kada je Willy Brandt bio vice-kancelar.

150 godina njemačkoga SPD-a

Brandtovo naslijeđe

Willy Brandt, prvi SPD-ov poslijeratni kancelar, ostat će upamćen i po povijesnom trenutku kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama Varšavskoga geta. Njegova vanjska politika prema Istoku bila je zasnovana na pomirenju sa sovjetskim blokom. To je razlog zbog kojeg je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1971.

150 godina njemačkoga SPD-a

Skretanje ulijevo

„Šezdesetosmaši“, pristaše međunarodnog prosvjednog pokreta, unijeli su novu energiju u SPD. Godine 1974. je Heidemarie Wieczorek-Zeul bila prva žena izabrana u predsjedništvo Mladih socijalista, podmlatka SPD-a.

150 godina njemačkoga SPD-a

Helmut Schmidt i „njemačka jesen“

Schmidt je bio na funkciji kancelara od 1974. do 1982. godine. Na ovoj fotografiji Schmidt je u društvu udovice biznismena Hannsa Martina Schleyera, kojega su pripadnici ljevičarske terorističke organizacije Frakcije Crvene armije (RAF) ubili 1977. godine. Aktivnosti RAF-a bile su velik izazov za kancelara. Njegovo vođenje države prošlo je i znaku masovnog previranja u stranci.

150 godina njemačkoga SPD-a

Godine u oporbi

Raspadom koalicije s liberalima (Slobodnom demokratskom strankom, FDP), socijaldemokrati su se ponovo našli u oporbi 1982. Godine 1994. Rudolf Scharping (na slici lijevo) bio je kandidat za kancelara i izgubio. Nešto kasnije gubi i funkciju predsjednika stranke, zamjenjuje ga Oskar Lafontaine (u sredini). Gerhard Schröder (desno) ipak postaje njemački kancelar 1998. godine.

150 godina njemačkoga SPD-a

Dileme s reformama

U koaliciji sa strankom Zelenih SPD s vlasti skida Helmuta Kola i Kršćansko-demokratsku uniju. Kancelar Schröder predstavlja „Agendu 2010“, prijedlog reformi koje su u fokusu imale tržište rada. Oporba je oštro negodovala, ali i sindikati. Razlike u mišljenju dovele su do osnivanja stranke Ljevice.

150 godina njemačkoga SPD-a

Neugodni kancelarski kandidat

Peer Steinbrück će se u rujnu za kancelarsko mjesto boriti protiv Angele Merkel. S obzirom da je nekada bio ministar financija, u vremenima krize bi njegovo iskustvo moglo dobro doći u mjerama za spašavanje eura. Međutim, kandidat socijaldemokrata posljednjih mjeseci daje nezgodne izjave, na koje pozitivno ne gledaju ni kolege u njegovoj stranci. Rezultati anketa mu, barem za sada, ne idu na ruku.

Autor: Anja Fähnle / Jakov Leon | Urednik: Anto Janković