150 godina njemačkoga SPD-a

Od ilegale do radničkog pokreta

Prvi sastanci socijaldemokrata organizirani su u tajnosti. Tadašnji čelnici pokreta August Bebel i Wilhelm Liebknecht željeli su po svaku cijenu da se čuje glas radnika. Ferdinand Lassalle je zajedno sa svojim istomišljenicima 1863. osnovao Opće njemačko radničko društvo (ADAV). Za manje od godinu dana imali su preko 4.600 pristaša i taj broj je stalno rastao.

150 godina njemačkoga SPD-a

Uspjeh usprkos zabranama

Industrijalizacija je osigurala nova radna mjesta i hranu, ali je rad u industriji bio težak i opasan po zdravlje radnika. Radnički pokreti imali su sve veću ulogu, usprkos anti-socijalističkim zakonima koji su zabranjivali njihovo djelovanje. I pored toga, SPD je uspio opstati i do 1890.godine prerasti u masovni pokret.

150 godina njemačkoga SPD-a

Stranačka škola

Godine 1906. čuveni socijaldemokrati kao što su Rosa Luxemburg i August Bebel pohađaju socijaldemokratsku stranačku školu u Berlinu, koju je osnovao sam Bebel. Na tu ideju došao je zahvaljujući svom ocu Wilhelmu koji je često govorio „Znanje je moć – moć je znanje“. Godine 1912. SPD postaje stranka s najvećim brojem članova i birača.

150 godina njemačkoga SPD-a

Burno vajmarsko razdoblje

Socijaldemokrat Philipp Scheidemann na jednom od balkona Reichstaga - 9. studenoga 1918. godine on proglašava republiku. Godinu dana kasnije predsjednik stranke Friedrich Ebert postaje kancelar "Njemačkog carstva". Žene dobivaju pravo glasa, pravo za koje se SPD zalagao još od 1891. godine. Socijaldemokrati ostaju najjača politička stranka do 1932.

150 godina njemačkoga SPD-a

Protivnici nacističkog režima

23. ožujka 1933. socijaldemokrat Otto Wels pruža otpor Hitleru izjavivši u parlamentu: „Možete nam oduzeti slobodu i živote, ali naš integritet nikada.“ SPD se svim snagama protivio nacističkoj stranci NSDAP. Ali nekoliko mjeseci kasnije, sindikati se raspadaju, a Socijaldemokratska stranka biva zabranjena.

150 godina njemačkoga SPD-a

Progon i izbjeglištvo

SPD političari bili su primorani da uklone političke grafite. Nadgledale su ih Hitlerove jedinice. Neki od njih završili su u zatvoru, neki su bili mučeni, a neki i ubijeni. Godine 1933. Vels osniva SPD u egzilu. U Pragu nastaje „Sopade“. Kasnije je djelovala iz Pariza, a nakon toga do pada naci-režima i iz Londona. Pojedini članovi radničkog pokreta djelovali su i iz Skandinavije i Amerike.

150 godina njemačkoga SPD-a

Novi počeci

Kurt Šumaher, predsjedavajući stranke SPD održao je govor u sred ruševina u Frankfurtu 1946. godine. On će odigrati veoma važnu ulogu u socijaldemokratskim snagama posle Drugog svjetskog rata. U sovjetskom dijelu zemlje, SPD se spaja sa Socijalističkom partijom jedinstva (SED). U Zapadnoj Njemačkoj SPD, na prvim izborima, sa malom razlikom u glasovima, gubi od demohrišćana (CDU).

150 godina njemačkoga SPD-a

Od radničkog pokreta do moderne partije

SPD je se vremenom udaljio od svoje socijalističke ideologije, ratifikacijom Godesberg programa 1959. Time je socijaldemokratska opcija dobila znatno veću podršku birača. Stranka se ipak obavezala na očuvanje socijalne tržišne ekonomije i odbranu nacionalnih interesa, što je i omogućilo formiranje koalicije sa CDU 1966. godine, kada je Willy Brandt bio vice-premijer.

150 godina njemačkoga SPD-a

Brandtovo nasljeđe

Willy Brandt, prvi SPD-ov poslijeratni kancelar, ostaće upamćen i po istorijskom trenutku kada je kleknuo pred spomenikom žrtvama Varšavskog geta. Njegova spoljna politika prema Istoku, bila je zasnovana na pomirenju sa sovjetskim blokom. To je razlog zbog kojeg je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 1971.

150 godina njemačkoga SPD-a

Skretanje ulijevo

„Šezdesetosmaši“ - pristalice međunarodnog protestnog pokreta, unijeli su novu energiju u SPD. Godine 1974, Heidemarie Wieczorek-Zeul bila je prva žena, izabrana za omladinski ogranak Socijaldemokratske partije.

150 godina njemačkoga SPD-a

Helmut Schmidt i „njemačka jesen“

Schmidt je bio na funkciji kancelara od 1974. do 1982. godine. Na ovoj fotografiji je u društvu udovice biznismena Hansa Martina Schleyera, kojeg su pripadnici frakcije Crvene armije (RAF) ubili 1977. godine. Aktivnosti terorističke organizacije RAF bili su veliki izazov za šefa države. Njegovo rukovođenje državom prošlo je i znaku masovnog previranja u stranci.

150 godina njemačkoga SPD-a

Niz godina u opoziciji

Raspadom koalicije sa liberalima (Slobodnom demokratskom partijom, FDP), socijaldemokrate ponovo su se 1982. godine našle u opoziciji. 1994. Rudolf Šarping bio je kandidat za kancelara i izgubio. Nešto kasnije izmiče mu i funkcija predsjednika stranke, zamjenjuje ga Oskar Lafonten. Ipak, Gerhard Schröder preuzima kormilo i postaje nemački kancelar 1998. godine.

150 godina njemačkoga SPD-a

Dileme sa reformama

U koaliciji sa strankom Zeleni, SPD sa vlasti skida Helmuta Kola i Hrišćansko demokratsku uniju. Kancelar Schröder predstavlja „Agendu 2010“, príjedlog reformi koje su u fokusu imale tržište rada. Opozicija je oštro negodovala, ali i sindikati. Razlike u mišljenju dovele su do osnivanja partije Ljevice.

150 godina njemačkoga SPD-a

Kandidat „sa ivice“

Peer Steinbrück se bori za kancelarsko mjesto protiv Angele Merkel. S obzirom da je nekada bio ministar finansija, u vremenima krize bi njegovo iskustvo moglo dobro doći u mjerama za spasavanje eura. Međutim, kandidat socijaldemokrata poslednjih mjeseci daje škakljive izjave, na koje pozitivno ne gledaju ni kolege u njegovoj stranci. Rezultati anketa mu, barem za sada, ne idu na ruku.

Autor: Anja Fähnle / Jakov Leon | Urednik: Anto Janković