1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Telekom bi da uvede „nacionalni Internet“

24. oktobar 2013.

Nemcima je dosta špijuniranja američkih tajnih službi. Veliki provajderi poput Telekoma zagovaraju (ne)moguće. Osim kodiranja mejlova, predlaže se I uvođenje tzv. "nacionalnog interneta". Brisel negoduje.

https://p.dw.com/p/1A5WN
Kontrola "spolja" ili "iznutra"Foto: Fotolia/Gina Sanders

Nemački telekom (Deutsche Telekom) planira da zaštiti elektronsku poštu korisnika od radoznalih očiju stranih tajnih službi. Oni zato predlažu da se razmena podataka između korisnika, barem u Nemačkoj sprovodi isključivo preko servera na domaćem terenu. Stručnjaci sumnjaju u uspeh te ideje.

„Nacionalno preusmeravanje“ – novi je slogan nemačkog Telekoma. Nakon afere sa špijuniranjem američke službe NSA, Dojče telekom pokušava da povrati poverenje javnosti inicijativom da se internet-saobraćaj zadrži unutar granica Nemačke. „Prema ovoj ideji, podaci koji se na Internetu kreću od pošiljaoca do primaoca u Nemačkoj, ne bi se slali preko drugih zemalja, što se sada često dešava“, pojasnio je portparol Telekoma Filip Blank za DW.

Inicijativom je obuhvaćena elektronska pošta, ali i sveukupan protok informacija na Internetu. Time bi se zaobišle magistrale podataka i čvorišta u inostranstvu, za koje se sumnja da su pod prismotrom. Dojče telekom dozvoljava mogućnost da se ta oblast kasnije proširi i uključi zemlje šengen-zone.

Internet nadilazi države

Stručnjaci su skeptični, i smatraju da je taj plan teško sprovesti. Struktura Interneta nalaže da podaci traže najbrži i najeftiniji put kroz globalnu mrežu. Glavni urednik IT časopisa „iX“ Jirgen Zeger kaže da je moguće zadržati razmenu mejlova unutar nemačkih granica. Ipak, za tako nešto morao bi da se žrtvuje princip, prema kojem se podaci šalju najlakšim putem, a bile bi neophodne i dodatne investicije u mrežnu infrastrukturu, odnosno - korišćenje Interneta moglo bi da postane skuplje.

PK Sichere E-Mail
Marketing nemačkog Telekoma?Foto: picture-alliance/dpa

Bilo bi još teže da se u nemačkim okvirima zadrži kompletan internet-saobraćaj (između nemačkih korisnika). Ključni serveri se uglavnom nalaze u Sjedinjenim Državama, kaže Zeger. Da bi se uspostavio „nacionalni Internet“ potrebna je „veoma komplikovana i skupa infrastruktura, poput one u Saudijskoj Arabiji i Iranu“.

Elektronska pošta nikad nije bezbedna

Da li će „nacionalni Internet“ zaista doprineti bezbednosti? Zeger podseća da „potpuno kontrolisani, nacionalni Internet znači i da će morati da se zna ko šalje podatke, kakvi su to podaci i gde se šalju. U tom slučaju, stvara se platforma nadzora iza kojeg stoji država.“ Dakle, čak i ako bi se sprečilo špijuniranje stranih službi, nemačke bi ipak bile u poziciji da čitaju mejlove.

Hamburg Demos Stop PRISM now! 11.07.2013
Nemoguća misijaFoto: imago

Dojče telekom predlaže i da se mejlovi kodiraju. Ta firma se nedavno konsultovala sa drugim internet-provajderima, kako poboljšati sigurnost razmene mejlova. Ipak, ni to neće biti dovoljno da se uvod u elektronsku poštu potpuno zabrani. Naime, na putu od pošiljaoca do primaoca postoje tačke gde se kodiranje prekida, da bi se poruke skenirale, i ustanovilo da li prenose viruse.

Pritisak na političare

Za Jirgena Zegera iz časopisa „iX“ inicijative Telekoma „pomalo liče na predstavu za javnost“. Ipak, on kaže da je dobro što se u javnosti raspravlja o poverljivosti podataka. Portparol Telekoma, Blank smatra da su političari na potezu: „Nevezano za naš predlog o sistemu za nacionalno preusmeravanje, mi verujemo da je za nemačke korisnike važno da se usvoji nekakav sporazum o zaštiti podataka na evropskom nivou.“ O takvom sporazumu se već dugo govori, a on bi mogao bi da uvede zakonska pravila i za strane firme koje nude usluge u Evropi.

Evropska komesarka Nejli Krus nije impresionirana predlogom Telekoma. Ona smatra da je „nacionalni Internet“ greška, prenosi časopis „Špigel“. Ona smatra se ne može osvajati globalno tržište, ako se podaci zatvore unutar nacionalnih granica.

Autor: Dženifer Fraček / Darko Janjević
Redakcija: Jakov Leon