Svjetska galerija u "Titovom bunkeru" kod Konjica

Ovaj izniman umjetnički događaj otvorili su Basak Senova i Branko Frančeski, selektori ovog projekta, u ime partnerskih zemalja, Republike Turske i Republike Hrvatske. Oni su odabrali radove 35 umjetnika iz 19 zemalja. Uz radove prvog ciklusa, unutrašnjost bunkera krasi ukupno 70 radova.

“Uz radove iz prvog ciklusa, u Titovom bunkeru ostala su 82 rada, koja su djela 70 umjetnika iz 28 zemalja regije i svijeta”, kazao je direktor ovog projekta, Edo Hozić. Eksponati i instalacije usklađeni su u okruženje atomskog bunkera, te stvaraju jedinstven spoj vojnog i muzeja suvremene umjetnosti.

Dobro čuvana tajna

Titov bunker u Konjicu godinama je bio dobro čuvana tajna. Građen je u tajnosti od 1953. do 1979. godine, pod nazivom DO ARK da bi se u slučaju atomske katastrofe tu sklonili bivši predsjednik ex Jugoslavije Josip Broz Tito i njegovih 350 najbližih suradnika. Ovaj impozatni prostor, betonske masovne konstrukcije, leži na oko 6.500 metara kvadratnih prostora i oko 300 metara dubine ispod površine zemlje.

"Bunker je sagrađen s namjerom da, u slučaju (atomskog) rata, funkcionira kao centar vojnih operacija (sklonište za Štab vrhovne komande) i sklonište za Tita, njegovu obitelj i najbliže suradnike. Ovaj objekat, koji podsjeća na lavirint, s više od stotinu prostorija i potpuno sačuvanim inventarom (sastoji se od brojnih rezidencijalnih prostora, sala za konferencije, ureda i "predsjedničkog bloka"), trebao je osigurati nesmetan život 350 ljudi tijekom šest mjeseci. Do 90-ih godina izgradnja (u koju je investirano 4,6 milijardi američkih dolara) i postojanje ovog bunkera bila je najstrože čuvana vojna tajna.

Podrška Turske I Hrvatske

Ministrica kulture Republike Hrvatske, Andrea Zlatar-Violić, koja je, u ime zemlje partnera nazočila svečanosti u Konjicu, kazala je kako apsolutno vjeruje u ovaj projekt.

“Ovi umjetnici koji su izložili svoja djela govore nam da je vrijedilo sudjelovati u njemu. Drago mi je što je ovaj objekat postao mjesto gdje se razvija kultura i gdje umjetnici iz čitavog svijeta stvaraju svoja djela koja mogu vidjeti i građani. Nastavit ćemo podržavati Bijenale i ponosni smo što smo dio ovog projekta”, kazala je ministrica Andrea Zlatar-Violić.

I turski veleposlanik u BiH-i, Ahmet Yilmaz, razgledajući ARK naglasio je da je ovo bilo vrijedno podrške.

“Nadam se da će se naša suradnja na polju kulture proširiti i na druga mjesta u Bosni i Hercegovini.Ovaj sami prostor i sklonište je vrijedno, a dobro je da su sada ovdje umjetnička djela”, kazao je veleposlanik Yildiz i istakao da će Turska i dalje podržavati i projekte suvremene umjetnosti, ali će se pomagati rekonstrukcija i povijesnih objekata.

Italijanski umjetnik Alfero Pirri, izrazio je zadovoljstvo što se predstavio na Bijenalu u Titovom bunkeru, objašnjavajući kako se njegov rad, izložen u ovom neobičnom Muzeju suvremene umjetnosti, bavi pitanjem identiteta.

I selektori Bijenala zadovoljni su umjetnicima koji su u Titov bunker unijeli, kako su rekli, boje, život i jedan novi smisao.

“Drago mi je što sam sa svim umjetnicima dao doprinos da se stvori jedna sinergija izmeđ budućeg vojnog, ali i muzeja savremene umjetnosti koji će podržavati jedan drugog, te svaki imati svoju publiku”, kazao je povijesničar umjetnosti, selektor Bijenale u ime Republike Hrvatske, Branko Frančeski. I Bašak Senova, selektor u ime Republike Turske naglasila je da je ovo jedinstven projekat u ovoj regiji.

Milijunska vrijednost

Prema riječima prvog čovjeka Bijanela, Ede Hozića, ovaj svojevrsni muzej u muzeju već ima veliku vrijednost. „Kad zatvorimo vrata drugog ciklusa bijenala to su milijunske vrijednosti. Imamo sve pretpostavke da poslije ovog ciklusa prostor postane velika europska galerija“.

Ovaj regionalni kulturni projekat realiziran je pod pokroviteljstvom Predsjedništva BiH, uz podršku UNESCO-a i Vijeća Evrope. Svi koji žele moći će posjetiti ARK do 26 rujna do kada je otvoreno Bijenale.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić