1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svijetu je potrebno više znanosti

Hernan Amorocho 19. novembar 2014

Nova digitalna knjižnica korisnicima nudi besplatan pristup znanstvenim tekstovima i istraživanjima. Projekt, iza kojeg stoji UNESCO, trebao bi i znanstvenike međusobno povezati.

https://p.dw.com/p/1DpBX
Foto: www.nature.com

Stara poslovica „Znanje je moć“ u doba interneta mogla bi se protumačiti ovako: osoba koja ima bolji pristup znanju, ima i veće mogućnosti sudjelovanja u oblikovanju svijeta.

Vodeći se tom idejom Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO utemeljila je Svjetsku znanstvenu knjižnicu (World Library of Science - WLoS). Knjižnica nudi besplatan pristup znanstvenim tekstovima, stručnim knjigama i drugim sadržajima na engleskom jeziku. Digitalna knjižnica je službeno otvorena za javnost prije nekoliko dana, a podupiru ju ugledni američki časopis „Nature“ i velika farmaceutska tvrtka Roche.

Korisnici te banke podataka trenutno imaju na raspolaganju oko 300 referentnih članaka, 25 knjiga i 70 video-zapisa, koji se bave temama poput alternativnih energija, genetike ili dopinga. Ponuda će biti proširena u idućim mjesecima.

Znanost kao motor blagostanja

Na predstavljanju digitalne knjižnice u Parizu, glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova naglasila je da je zadatak njezine organizacije boriti se da se svim ljudima na svijetu pruže podjednake šanse. To je i težište projekta, kojim UNESCO namjerava ublažiti nejednakost u pristupu znanstvenim spoznajama kod ljudi iz različitih dijelova svijeta.

„Svijetu je potrebno više znanosti i više znanstvenika da bi se suočio s aktualnim izazovima“, kaže Bokova. Po njezinim riječima, znanost je „motor blagostanja“, i zbog toga je projekt posebno namijenjen studentima i profesorima prirodnih znanosti u zemljama u razvoju.

Irina Bokova, nova generalna sekretarka U UNESCO-a
Irina Bokova, nova generalna sekretarka U UNESCO-aFoto: AP

Ova knjižnica ima i druge ciljeve – razvoj takozvanih tehnologija otvorenog pristupa kao i povezivanje studenata i profesora u cijelom svijetu. Zbog toga je Svjetska znanstvena knjižnica istovremeno i interaktivna platforma i arhiv podataka. Na taj način korisnici se mogu povezivati u skupine i zajednice, razmjenjivati informacije, zajedno učiti i diskutirati.

Pristup znanju važan signal

Upravo ta interaktivna osobina posebno je vrijedna, kaže medijska znanstvenica Jessica Einspänner-Pflock sa Sveučilišta u Bonnu u razgovoru za DW. Dodaje da je ključno to što „informacija stiže na pravu adresu“: „Znanje nastaje iz mreža i ovdje su korisnici izravno upućeni na to da međusobno kontaktiraju“, kaže Jessica Einspänner-Pflock. Uz to, činjenica da jedna globalna i ugledna organizacija kao što je UNESCO koristi internet da bi doprla do ljudi iz cijeloga svijeta i ponudila im znanstvene spoznaje, predstavlja važan signal na polju medijske politike.

Doduše, na internetu već godinama postoje platforme koje nude pristup informacijama za knjižnice i sveučilišta, na primjer portali iz Sjedinjenih Država JSTOR i projekt MUSE ili njemački arhiv DigiZeitschriften. Ali te banke podataka funkcioniraju na principu pretplate. Tko više plati dobiva pristup većem broju znanstvenih članaka.

Može li UNESCO-ov projekt sa svojom ograničenom ponudom sadržaja ikad postati konkurencija tim platformama s daleko većim brojem podataka i daleko boljim financiranjem? „Ova svjetska knjižnica ne mora ništa nadomjestiti“, odgovara Einspänner-Pflock. „Nije stvar u konkurenciji već – u idealnom slučaju – u suradnji. Naravno da bi bilo zanimljivo i stapanje različitih platformi.“ Povrh toga, WLoS nudi ono što drugi nemaju, a to je povezivanje znanstvenika. „Čak i ako korisnici komuniciraju preko drugih znanstvenih arhiva, i to je u redu. Bitno je samo da se povezuju, na bilo koji način.“

Sponzori iz svijeta biznisa

Dok se Svjetska znanstvena knjižnica bavi prvenstveno stručnom građom, sličan projekt na mreži je još od 2009: World Digital Library, koji su zajednički pokrenuli UNESCO i Američka nacionalna knjižnica. „World Digital Library“ (WDL) dozvoljava pristup velikom broju knjiga od kulturnog i povijesnog značenja, a tu su i rukopisi, zemljovidi, slike, filmovi i zvučni zapisi.

Novu knjižnicu UNESCO-a, čije težište su prirodne znanosti, financijski pomaže jedan farmaceutski koncern, ali naša sugovornica smatra da to neće dovesti do sukoba interesa: „Uvijek je lako slutiti na zlo. Ali trebalo bi se osloboditi crno-bijelog načina razmišljanja“, kaže ona. „Unutar UNESCO-a postoji dovoljno kontrolnih mehanizama koji mogu spriječiti zlouporabe. I zbog čega privatno poduzeće ne bi trebalo podržavati tako važan projekt kao što je knjižnica? To bi moglo čak poslužiti kao primjer drugim velikim koncernima.“