Svemir u orahovoj ljusci

Na malenoj polici, odmah u prvoj dvorani izložbe, stoje dvije polovice orahove ljuske. U njoj se oslikava crna boja svemira sa svijetlim točkicama zvijezda i sazviježđa. Zapravo, orahova ljuska nije prava nego je izdjeljana iz drveta, ali je umjetniku Peteru Saueru u njegovom djelu "Slika svijeta" inspiracija bilo djelo Stephena Hawkinga koji je 2002. napisao knjigu "Svemir u orahovoj ljusci".

I ovaj poznati astrofizičar u toj knjizi postavlja osnovna pitanja: odakle dolazimo i ima li u svemiru i drugih bića? Tim pitanjima se bavi i izložba Outer Space (Otvoreni svemir) u muzeju Bundeskunsthalle u Bonnu. Izlošci su čas posve u duhu znanosti, čas djeluju kao da su došli iz beskraja svemira.

Najkasnije ulaskom u drugu dvoranu posjetitelj se svom žestinom lansira u temu izložbe: na golemom ekranu se vidi start rakete Ariane 5 uz zaglušujuću buku njenih motora. To lansiranje nas prati, željeli to ili ne, gotovo kroz cijelu izložbu jer i dalje buči iz zvučnika.

Iz stvarnosti u maštu - i nazad

"Na izložbi se vidi i kako je fikcija utjecala na znanost", objašnjava Stephan Andreae, voditelj izložbe Outer Space. "Poznato je da je NASA slala svoje ljude i u Hollywood da bi vidjela imaju li autori filmova znanstvene fantastike nekih ideja koje bi koristila i NASA."

Utoliko naravno da na izložbi ne nedostaju ni izlošci iz poznatih filmova znanstvene fantastike, primjerice Star Warsa, serijala Alien i Spielbergovog E.T. Pored njih su i pravi izlošci, poput uzorka prašine s Mjeseca ili fotografija Sunca, ali i bizarnosti poput kolaža fotografija ljudi koji skaču u zrak i koje je na raspolaganje stavio Herbert Grönmeyer.

Ipak, vrhunci ove izložbe su među umjetničkim, a ne znanstvenim eksponatima. "Najviše posjetitelja ostaje uz djelo '0' japanskog umjetnika Masuyame", otkriva nam Andreae. To je drvena kugla, sastavljena od 4.000 pojedinačnih dijelova. U kugli je 30.000 rupica i njihova svjetlost predočava sjeverno i južno zvjezdano nebo. Ako se uvučete u kuglu, na kratko vam se čini da lebdite slobodno u svemiru. Jedan čuvar također svjedoči o nasmiješenim licima posjetitelja kad iskuse to djelo i tvrdi: "Deset minuta svakog tjedna ovakve kugle i imali bi sretnije ljude oko sebe."

Najbrža pčela na svijetu

Pored ovih eksponata, ova izložba je i svojim terminom održavanja od listopada do veljače iduće godine odlično "upala" u redoviti program znanstvenih istraživanja. U to vrijeme je i sonda Philae sletjela na komet Čurjumov-Gerasimenko, a u tom vremenu se na zemlju vratio i njemački astronaut koji je bio u međunarodnoj postaji ISS, Alexander Gerst. Njemu je izložbeni prostor Savezne Republike Njemačke dao da poveze i jednog suputnika, točnije suputnicu. Bundesbiene, jednu njemačku pčelu. Ovaj astronaut će se ovog ponedjeljka (8.12.) vratiti u Bonn.

Je li organizator izložbe planirao termin tako da se poklopi s važnim događajima stvarnog istraživanja svemira? Stephan Andreae se smije: "Ne. Otvoreno priznajem, sve je bila čista slučajnost."