Sukob Kijeva s Bruxellesom

Kakav zaokret! A pri tom je zauzet i stav nasuprot Europske Unije. Samo tjedan dana uoči odlučujućeg samita u Vilniusu (Samit Istočnog partnerstva EU - prim. red.), ukrajinska vlada je na led stavila daljnje pregovore u vezi sa Sporazumom o pridruživanju s EU. Istovremeno je ukrajinski parlament prilično razljutio europske partnere, jer odbija usvojiti niz zakona koji bi bivšoj premijerki Juliji Timošenko omogućili možda i puštanje na slobodu.

Bruxelles i Kijev već godinama pregovaraju o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Stotine gotovih stranica Sporazuma su već na stolu. Nedostaje još samo potpis. No, sada se odjednom u Kijevu govori o nacionalnim sigurnosnim interesima i zahtijeva revitalizacija odnosa s Rusijom. Ukrajina je čak predložila kako u pregovore s EU treba uključiti i Rusiju. Time je sve jasno: Ukrajina se savija pod ogromnim pritiskom Moskve.

Janukovič bira Moskvu

Ovakav razvoj događaja naslućivao se već danima. Vodstvo u Kijevu igralo je dvostruku igru. Rasprave u parlamentu su bile samo manevar kojim se željelo zaokupiti pažnju Europske Unije. Jer, dok je Kijev svojim europskim partnerima objašnjavao da je u vezi sa slučajem Timošenko neophodno usvajanje specijalnih zakona i naglašavao interes za pridruživanje EU, na drugoj strani je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič odavno kovao jedan potpuno drugačiji - alternativni plan. Naime, nekoliko puta se sastajao sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Ali, malo od onog o čemu su razgovarali je izašlo u javnost.

No, stav Kremlja o uskim vezama Ukrajine sa EU odavno je poznat. Rusija je posljednjih mjeseci u imperijalističkom stilu poticala trgovinske ratove s Ukrajinom. Tako je bilo sankcija na uvoz živežnih namirnica iz Ukrajine, pa onda prijetnje Moskve oružjem zvanim plin: ako se Ukrajina tješnje veže za EU, onda bi se moglo razmisliti o međusobnim energetskim vezama. A Kremlj je prije nekoliko godina jasno pokazao kako to izgleda. U sred zime je zatvorio dovod za plin dok su se ljudi u Ukrajini smrzavali.

Ukrajina je ekonomski važna

Kao konkurenciju istočnoj politici Europske Unije Kremlj nudi svojim susjednim državama carinsku uniju. U njoj su trenutno Bjelorusija i Kazahstan a igra se po strogim pravilima koje diktira Kremlj. Gledano iz ugla Moskve, ova unija bez Ukrajine nije potpuna. Ukrajina je, pored Rusije, najmnogoljudnija zemlja na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza. I upravo s ekonomskog stajališta Ukrajina je toliko važna.

Zaokret koji je načinio Kijev je težak udarac za Europsku Uniju. U Briselu su svjesni u kakvoj neugodnoj poziciji se nalazi Ukrajina. Zemlje Europske Unije žele da se ta zemlja politički i ekonomski stabilizira, također i kroz izvoz energenata zemljama EU. I tek onda bi Ukrajina jednog dana mogla biti suverena i nezavisna od Moskve.

Ali, u ovom trenutku ona tu nezavisnost nema. I zbog toga je europski "Projekt Ukrajina" za sada propao. A malo toga govori u prilog tome da će do Samita EU u Vilniusu još jednom biti potaknuti pregovori u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Tako će Rusija vjerojatno u bližoj budućnosti određivati sudbinu Ukrajine. Vodstvo u Kijevu postat će mlađi partner Kremlja.