Sudbonosni dan iz istorije Njemačke

Devetog novembra se navršava 23 godina od pada Berlinskog zida. Bio je to događaj koji je promijenio svijet. Godinu dana nakon pada Zida, 3. oktobra 1990. Njemačka se ujedinila, a nestankom bivšeg DDR-a nestao je cijeli socijalistički politički blok u Evropi. Konflikt između istoka i zapada Evrope bio je okončan.

Ovaj datum je i zbog drugih događaja važan za Nijemce. Na taj dan 1918. socijaldemokrata Philipp Scheidemann je proglasio Republiku Njemačku. Monarhija kralja Vilhelma II bila je okončana.

"Radnici i vojnici. Budite svjesni istorijskog značaja ovog dana. Pred nama je veliki posao. Staro i truhlo - monarhija - se srušila. Živjela Republika Njemačka", izjavio je Scheidemann pred okupljenom masom u Berlinu.

Marš Adolfa Hitlera

Ali tu Republiku i demokratiju ugrožavale su i ekstremna ljevica i desnica. 9. novembra 1923. u Minhen je umarširala velika grupa nacionalsocijalista koje je predvodio Adolf Hitler, koji je deset godina kasnije preuzeo vlast i uveo cijeli svijet u katastrofu - Drugi svjetski rat.

9. novembra 1938, i prije nego što je počeo rat, širom Njemačke su gorjele sinagoge, a jevrejske radnje su pljačkane. Te noći ubijeno je oko 100 Jevreja, oko 26.000 ih je odvedeno u koncentracione logore.

Pogrom je cinično nazvan "kristalna noć" i bio je generalna proba za holokaust koji je najavio Robert Ley, šef nacionalsocijalističkog Radničkog fronta: "Jevreji će pasti i moraju da padnu. Jevreji mora biti uništeni. To je odraz naše svete vjere."

Pad Zida - pad jednog sistema

9. novembar 1938. je sigurno jedan od najmračnijih dana njemačke istorije. To je veliki kontrast u odnosu na ono što se desilo 9. novembra 1989, dana kada je pao Berlinski zid. "Nevjerovatno!", bio je najčešći komentar ljudi u noći u kojoj je iznenada pao Zid, ali i granica prema zapadu Njemačke.

Doduše, mjesecima prije toga su bilježeni protesti protiv starih kadrova tadašnjeg Politbiroa državne partije SED. Hiljade Nijemaca sa istoka se već domoglo zapadne Njemačke preko granica Mađarske, ili preko zidova ambasada Njemačke u istočnim državama. Iz dana u dan rastao je pritisak na vlasti DDR-a da svojim građanima ukinu zabranu putovanja u inostranstvo.

Kada je jedan državni funkcioner na jednoj međunarodnoj konferenciji za novinare izjavio kako će građani moći da prelaze granicu, i potom dodao, danas neki kažu i greškom, kako to pravilo važi odmah, desetine hiljada ljudi su krenule prema granici. Radost je bila bezgranična.

"Prvo su puštali jedno po jedno, a potom su jednostavno digli rampu. Prošli smo bez ikakve kontrole, bez isprava. Ja nemam ni ličnu kartu", izjavio je te noći jedan stanovnik istočnog Berlina.

Povratka nije bilo. Građani su počeli sami da buše i ruše Berlinski zid. I tako su srušili cijeli jedan sistem.

Autori: Marcel Fürstenau / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose