Sud traži snimke sa protesta u BiH

Opštinski sud u Sarajevu donio je naredbu o privremenom izuzimanju kompletnog audio, video i tekstualnog materijala od nekih medijskih kuća u BiH. Te kuće danima izvještavaju o protestima a riječ je o BHRT-u, RTV Federacije BiH, TV1, "Al Džaziri Balkans", "Dnevnom avazu", "Oslobođenju", "Intersoftu", TV "Hajat", TV Sarajevo i TV OBN.

Po prijedlogu Kantonalnog tužilaštva traži se materijal sačinjen od 7. do 11. februara. Ova informacija potvrđena nam je u Opštinskom sudu u Sarajevu ali samo u smislu da postoji takav nalog. O detaljima nisu mogli govoriti, zbog, kako su rekli, istrage koja je u toku.

Ko je predmet istrage?

Mnogi su postavili pitanje i nisu još dobili odgovor ko koga istražuje. Da li je neko u ovom lancu istrage u službi vlasti pa su potrebne dodatne istrage ili se radi o klasičnoj istrazi sudskih organa zbog nereda koji su se desili prije sedam dana u Sarajevu. U bilo kojem slučaju, iz

Udruženja „Bh novinari“ upozoravaju da se radi o skandalu širih razmjera i gušenju medija u obavljanju svojih poslova.

„Taj zahtjev graniči sa skandalom. To je direktno kršenje konvencije o ljudskim pravima, naročito Člana 10 koji se odnosi na slobodu izražavanja i slobodu rada medija, i autonomiju koju imaju mediji i novinari. Kosi se i sa preporukama Savjeta Evrope u kojima se nedvosmisleno stavlja do znanja da se takav postupak državnih organa i sudskih, može smatrati pritiskom na elementarne medijske slobode“, kaže predsjednik Udruženja “Bh novinari”, Milkica Milojević.

Milojević, kaže ne vidi razlog za ovu vrstu pritiska jer se mediji u BiH ionako suočavaju sa iskušenjima, od pritiska za senzacionalizmom, što je dovelo do objavljivanja dezinformacija i neutemeljenih stavova, zasnovanih na pretpostavkama: „To dovodi do novog uznemiravanja građana. Ponašanje pomenutog suda samo još više doprinosi atmosferi straha i podsjeća me na sisteme u totalitarnim državama.”

Prijava zbog terorizma

Službenici Federalne uprave policije podnijeli su Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv NN lica ili više njih zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo terorizma, u vezi sa krivičnim djelom napad na ustavni poredak. Kako je saopšteno, tokom protesta 7. februara veći broj lica je izvršio nasilni upad u zgradu Predsjedništva BiH i druge institucije u Sarajevu te su izazvali požar i zapalili državnu zastavu kao simbol države BiH.

To je, kako se dalje između ostalog navodi, dovelo u pitanje funkcionisanje državnih organa vlasti u vršenju ustavom određenih nadležnosti.

Da li je ovo jedan od razloga zbog čega je izdata naredba za izuzimanje dokumentacije od medija, ne zna se, ali i da jeste “Bh novinari” upozoravaju da organi vlasti imaju druge načine za prikupljanje materijala: “Ne znam kako oni (sud) obrazlažu ciljeve istrage. Da li istražuju na čijoj strani su novinari i mediji? Šta mogu da istraže? Uostalom ukoliko je to cilj mogli su da prate medije i snime materijal a sve je dostupno i na internetu. To govori o ozbiljnosti istrage.”

Za neodazivanje predviđena je novčana kazna u iznosu od 50 hiljada maraka a ukoliko se odbije i dalja saradnja slijedi pritvor. Ono što je zanimljivo da nijedan mediji u BiH nije odreagovao, a malo ih je i prenijelo ovu informaciju.

“Mediji u BiH zreliji”

Direktor Centra za kulturu dijaloga iz Sarajeva Sanja Vlaisavljević, ocjenjujući rad medija u proteklih sedam dana i način njihovog izvještavanja, primjećuje da je stanje znatno bolje nego što je to bilo ranijih godina. “Mediji u BiH su različiti, sa različitim motivima. Svaki od njih je iznosio informacije na način na koji je smatrao da će svojoj publici odgovoriti na pitanja. Smatram da su možda profesionalnije nego do sada izvještavali o ovom što se dešava. Naravno, moguće je da se nađe neka neprimjerena retorika ili propust ali čini se da je toga mnogo manje, pogotovo kada govorimo o nacionalističkoj retorici”, zaključuje Vlaisavljević.

O toj retorici sud je dao i otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Nikolas Hil koji u narednim danima očekuje od lidera u BiH da osiguraju mir dok traže rješenja za stvarne probleme s kojima se suočavaju građani.

“…Građani ove zemlje ne žele slušati istrošenu nacionalističku retoriku etničkih podjela, nego žele čuti kako njihovi lideri zajedno mogu postići teške kompromise koji su neophodni da bi Bosna i Hercegovina napredovala. I vi i ja smo, u proteklih nekoliko dana, čitali smeće u nekim novinama: (1) da su demonstracije pokušaj da se etničke grupe okrenu jedne protiv drugih tvrdnjama da će kantoni i entiteti biti ukinuti, (2) da bi Hrvati i Srbi trebalo da osjećaju opasnost od sugrađana koji traže manje korumpiranu, odgovorniju vlast, i (3) smiješne ideje da su demonstranti obučavani u inostranstvu i naoružavani od međunarodne zajednice da bi pokrenuli haos u BiH”, ističe između ostalog Hil.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić