1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stroži odnos prema ministrima

Sa 1. siječnjem 2011. godine u Hrvatskoj stupa na snagu niz novih zakonskih rješenja, među kojima je i Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Njime se utvrđuju pravila u okviru kojih će Vlada nastojati smanjiti deficit.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor novim odredbama traži i novu odgovornost na svim razinama

Zakon o fiskalnoj odgovornosti dodatno postrožuje odgovornost u trošenju državnog novca i to od vrha, dakle ministara do čelnika županija i gradova. Uvodi se i institut izjave o fiskalnoj odgovornosti te utvrđuje da će čelnici proračunskih ili izvanproračunskih sredstava te lokalnih jedinica uprave, utvrdi li se da su prekoračili dopušteni okvir za trošenje, podnositi mandate na raspolaganje.

Premijerka Jadranka Kosor najavila je strog odnos prema svima, osobito prema ministrima. „ U slučaju kad se probije, da tako slikovito kažem, taj limit da kad govorimo o Vladi, o ministrima, koji moraju dati mandat na raspolaganje. Međutim, tražit ću i osobno takvu vrstu odgovornosti na svim razinama.“, naglasila je Kosor. Premijerka je imala potrebu naglasiti kako se državni novac ni do sada nije trošio na neadekvatan način, no da novi Zakon donosi novosti u smislu i osobne odgovornosti ministara. Građani bi, napose u svjetlu brojnih afera što su potresali zemlju tijekom 2010. na to imali svašta za primijetiti, no pogledajmo s čime će se i oni susretati u ovoj godini. Tako će građani, kojima prijete ovrhe zbog duga prema državi, ubuduće imati posla s Financijskom agencijom, ali će moći od sada slobodno otvarati račune u inozemstvu, dizati kredite i obavljati platni promet, dok umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina.

Sabor u Zagrebu

Sabor u Zagrebu

Početak štednje?

U ovoj godini zamrznut je rast mirovina, jer je stupio na snagu Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine. Prema njemu gotovo 1,2 milijuna umirovljenika ne mogu očekivati ikakav rast penzija.

U nizu zakona, što bi po Vladinoj projekciji trebali uvesti većeg reda u državne financije, valja navesti i Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom i dr.

Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu. To znači da građani za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo moraju imati otvoren račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos. U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju kako te izmjene ne bi trebale voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, tvrde bankari, nude atraktivne kamate na štednju.

Novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.

Stari ljudi

Za sada nema povećanja mirovina


Novi zakon o državnoj potpori

Nakon više od godinu dana od donošenja, od listopada 2009., na snagu je stupio i novi Zakon o platnom prometu, koji na nov i širi način regulira platni promet. Zakon primjerice uvodi i novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke, na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju i definira izvršenje platne transakcije, zaštitu korisnika itd. Na snagu je s početkom godine stupio i novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).

Nakon stupanja na snagu nekih zakona uslijedit će ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom regulira da će poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom preuzeti nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom.

S prvim danom 2011. na snagu je stupio Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji omogućava brže i jednostavnije oduzimanje nezakonito stečene imovine te brže prenošenje u državno vlasništvo nakon pravomoćnosti presude. Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Postupak oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe. Zakon, također, obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se isplaćivanje blokiranog novca korisniku.

Autor: Gordana Simonović

Odg.ured: Željka Telišman