Stabloid

Stranac i turista u BiH, prije ili kasnije, ugledaće na nekom zidu poster nazvan Bosanska dinastija Kotromanića, koji se kao virus u nekoliko proteklih godina proširio školama i drugim javnim ustanovama. On ne mora znati da je taj stabloid karikaturalan ne samo po tehnici nego i po odnosu prema činjenicama. Stranac koji ne razumije naš jezik ne mora se pitati kako to neki ban može istovremeno biti i nepoznatog imena i Kotromanić. Prepušten intuiciji slobodno će zaključivati da poster, kad je okačen u Pošti promoviše neke poštanske marke, izložen u galeriji da najavljuje izložbu naivne umjetnosti, a da visi u restoranu jer se gazda preziva Kotromanić.

Ako isti taj stranac slučajno zaluta u hol neke osnovne škole on ne mora znati, kao što vjerovatno ne znaju ni prosvjetnici u zbornici, da Princeza Katarina (druga odozgo desno) predstavljena na slici nema veze sa XIV. vijekom (vidi fotografiju gore). Iako bi tim pedagozima ipak trebalo biti čudno što jedna dvanaestogodišnjakinja (pored slike piše: 1349-1361) izgleda umorno kao poslije treće smjene u bordelu. Neko bi od njih možda mogao objasniti učenicama zašto je dekolte njima zabranjen, a ćerki Đurađa Brankovića (čiji se lik zapravo nalazi na mramornom reljefu s konca 18. stoljeća, danas u Pokrajinskom muzeju u Celju) nije. Najzad, gdje su svi ti nastavnici historije i povijesti da pitaju naglas šta će Brankovićka među Kotromanićima.

Od banice do gibanice: recepti na stećcima

Ali ako dobronamjernog stranca put nanese u Rektorat sarajevskog univerziteta, pa prije nego išta drugo još kroz staklena vrata vidi isti poster, šta može zaključiti?

Da se radi o najavi nekog naučnog skupa, koji će okupiti pod jednu kupolu naučnoistraživački stablišment sa svih gradskih fakulteta?

Već čuje najave izlaganja...

Filozofski fakultet: Josip Broz Kotromanić; eksplikacija Deblo-Pontijeve metode.

Prirodnomatematički fakultet: Periodni sistem porodice Kotromanić.

Fakultet za ugostiteljstvo i turizam: Od banice do gibanice; recepti na stećcima.

Akademija scenskih umjetnosti: Bobovac kao inspiracija Volta Diznija.

Medicinski fakultet: Princeza Katarina i rano otkrivanje dojke.

Mašinski fakultet: Hidraulika balvana.

Kriminalistika: Najnoviji prilozi tezi da se Dabišin i Jelenin sin nepoznatog imena zvao Grubača i da je bio kćerka Dabišinog brata od tetke Prijezle.

Šumarski fakultet: Neki aspekti oprašivanja i prihrane porodičnih stabala s posebnim osvrtom na stablo Kotromanića.

Građevinski fakultet: Tvrtkov koeficijent kao konstanta u statici debla.

Saobraćajni fakultet: Regulacija saobraćaja svjetlosnom signalizacijom u doba Kotromanića.

Ekonomski fakultet: PDV u srednjovjekovnim bosanskim poveljama.

Veterinarski fakultet: Porodično stablo hrtova dinastije Kotromanića, od hrta nepoznatog imena 948 do hrta Karamana.

Arhitektonski fakultet: Plastika ćerpića u XIV vijeku.

Farmacija: Stećci i ljekovito bilje.

Elektrotehnički fakultet: Bogumili i elektrifikacija

Pedagoški fakultet: Funkcija bajke u cjeloživotnom učenju.

Gdje su argumenti za taj zoster-poster?

Velika je vjerovatnoća da će turista ostati zaglušen zvučnošću tema i da neće razumjeti pravi smisao slikovnice kao reprezenta Rektorata. Tako mnoga druga pitanja u vezi s posterom neće biti postavljena. Na primjer: Ko odlučuje o tome šta će visiti u rektoratu? Je li pravilo: ko kreči taj kači, ili ima nekih procedura? Postoji li negdje neki zapisnik s obrazloženjem kako se došlo do toga da baš ovo deblo najbolje reprezentuje vrijednosti Sarajevskog univerziteta.

A ima i težih pitanja: gdje su sakupljeni i objavljeni, kada i kako naučno odbranjeni argumenti koje zastupa ovaj zoster-poster? Igraju li zvekir o sindžiru i uopšte srednjovjekovno kostimiranje rektora i dekana neku ulogu u feudalizaciji nauke? Najzad: jesu li u vezi ova crtarija na ulazu u Rektorat i zatvorena vrata Zemaljskog muzeja?

Biće da jesu; jer  čemu, zaista, onolika zgrada i onoliko zemljište, ako 700 godina može stati na jedan papir formata B0?

Autor: Nenad Veličković

Odgovorna urednica: Marina Martinović