1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srpska opozicija „gubi tlo“ pod nogama?

21. decembar 2013.

Odluku o početku pregovora sa EU i vlast i opozicija ocenjuju kao dobru vest za Srbiju. Vladajuće stranke su naravno najzadovoljnije, jer im takva vest obezbeđuje dodatne poene uoči mogućih izbora na svim nivoima.

https://p.dw.com/p/1AeRH
Dragan Djilas Demokratische Partei Serbien in Brüssel 26.11.2013
Foto: DW/M. Maksimovic

Najavu početka pregovora sa Srbijom pozdravile su i opozicione stranke, koje navode da je to veliko priznanje građanima Srbije (vešto izbegavajući da to priznanje pripišu vladajućoj koaliciji), ili ocenjujući da je to put bez povratka u Evropsku uniju, i da se on opet može pripisati kao zasluga svim vladama nakon 2000. godine. Usamljeni u svojoj anti-EU retorici ostali su čelnici Demokratske stranke Srbije (DSS), koji smatraju „da su pregovori sa EU štetni za Srbiju“.

Bilo bi, naravno, nerealno očekivati da će bivša vlast kritikovati datum početka pregovora, ali ostao je utisak da se opozicija sa setom priseća vremena kada je ona dugo držala ekskluzivno pravo na približavanje Evropi. Taj ekskluzivnost je izgubljena, i sasvim sigurno je da su se u opozicionim redovima zapitali kako dalje i kako naći novu temu za političku borbu.

Prazne parole - bumerang efekat

Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže kako je očito da opozicija ovom vešću na neki način gubi tlo pod nogama. Za to su, međutim, sami krivi smatra Popović, jer je već često upozoravano da se tema formalnog procesa evropskog pridruživanja ne sme postavljati kao glavna tema predizbornih kampanja. Parole 'mi smo za Evropu, a oni su protiv’ se sadašnjoj opoziciji vraćaju na negativan način, upozorava Popović:

„To je bila previše prazna poruka. Ako iza toga nema sadržaja, to je onda prazna poruka na nivou parole. Tako da je današnja opozicija, a nekadašnja vlast, na vreme insistirala na sadržaju evropskih integracija, a ne na samom formalnom procesu, sada ne bi izgubila tlo pod nogama. Na žalost, bilo je drugačije, i normalno je da oni sada ne mogu baš najbolje da se snađu“, kaže Popović u razgovoru za DW.

U svakom slučaju, ipak se ovo ne može posmatrati kao loša vest za srpsku opoziciju, napominje Popović. To će omogućiti da se iz prvih redova političke borbe skloni formalna tema EU i evropskih integracija, i da se na kraju krajeva okrene nekim drugim suštinskim pitanjima. Popović navodi da bi sada trebalo krenuti u proces objašnjavanja šta su zaista evropske integracije, šta su ti standardi, i zašto sve to radimo.

A sad svi na reforme

S obzirom da je vlast praktično preuzela i temu Kosova, srpska opozicija je sada u dramatičnoj potrazi za nekim novim temama. Ko je Evropljanin, a ko nije bar trenutno više nije tema na kojoj možete bazirati predizbornu kampanju. Dragan Popović stoga ističe da je ovo možda idealno vreme da se opozicija pozabavi pitanjem stvarnih reformi u zemlji:

Brüssel EU Kommission Ivica Dacic Jose Manuel Barroso
Foto: Reuters

„Znači, da počne da promoviše ono što su stvarne reforme. Jer, ovoj zemlji su potrebne reforme u svakoj, ali apsolutno svakoj oblasti, i tu je prostor za opoziciju, jer aktuelna vlast u ogromnoj većini oblasti ne radi dobro svoj posao. Tu vidim prostor za sposobnu i fokusiranu opoziciju da osvoji neke nove teme, i da guraju tu priču o reformama, koje same po sebi ne moraju biti vezane samo za EU proces evropskih integracija“.

Aleksandar Vučić - lider opozicije?

Sve to mogu biti i teme neke buduće predizborne kampanje, kaže Popović. Jačanje institucija, reforma državne uprave, rekonstrukcija pravosuđa, reforma sektora bezbednosti, kao i naravno ekonomija, daju pregršt mogućnosti za političku borbu, napominje Popović. Ono što postoji kao opasnost jeste da se kao glavna tema ipak nametne pogromaška atmosfera protiv tajkuna, i borba protiv korupcije kao novi srpski mit, skreće pažnju Popović: „To je zapravo posao institucija, i nije posao političara. Nama je potrebna debata o tome kako ćemo da izgradimo i ojačamo institucije, a ne kako ćemo i koga da hapsimo“.

Dominique Strauss-Kahn in Serbien 17.09.2013
Vučić sa Stros-KanomFoto: Reuters

Bizarno, paradoksalno, ili jednostavno samo čudno, ali kao lider opozicije u poslednje vreme pojavljuje se Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik srpske vlade. Čitav niz konkretnih primera pokazuje da Vučić više radi na okupljanju opozicije nego svi zvanični opozicioni lideri zajedno: politički dogovor o zajedničkom nastupu sa Srpskim pokretom obnove (SPO), pregovori o saradnji sa Liberalno-demokratskom partijom (LDP), podrška koju iz Vojvodine šalje Nenad Čanak, lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), doduše i skromni, nagoveštaji saradnje Demokratske stranke (DS) i Srpske napredne stranke (SNS), pokrenuli su pitanje kome je zapravo više stalo do opozicije, jednom od trenutno najuticajnih predstavnika vlasti ili samoj opoziciji?

Vučić vodi borbu sa Nikoliće i Dačićem?

Dragan Popović kaže kako nam sve to govori da neki izmešteni centri moći deluju na političkoj sceni Srbije, bilo da je to zvanična Moskva, ili neki bogati ljudi sa svojim interesima. Očigledno je da Vučić, ma koliku moć izgledalo da ima, vodi jako veliku borbu sa Tomislavom Nikolićem, Ivicom Dačićem, sa čitavim tim korpusom koji se smatra blizak Rusiji, i sa nekim snagama koje nisu baš oduševljene putem Srbije ka EU.

Ako se tako posmatra, onda Vučić zaista deluje kao da okuplja opoziciju, dodaje Popović. Ali, ja verujem da će ono što formalno zovemo opozicijom, a to su pre svega DS i LDP, ipak ostati dovoljno udaljeni od naprednjaka, bez obzira da li je to Vučićev ili Nikolićev deo.

Autor: Ivica Petrović
Redakcija: Jakov Leon