1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Srbija u vrtlogu velikog slovenskog brata"

Marina Martinović11. april 2015.

"Neuspeh Evropske unije na Kosovu", a posebni odnosi između Srbije i Rusije, s jedne strane, i Srbije i Evropske unije s druge, teme su o kojima izveštavaju novinska izdanja na nemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/1F6NU
Putin in Belgrad 16.10.2014 Fans bei der Militärparade
Foto: AFP/Getty Images/Andrej Isakovic

Osvrćući se na finansijsku ulogu Evropske unije u Srbiji, odnosno na pomoć koju je Brisel pružio i pruža, na primer, ljudima pogođenim prošlogodišnjim poplavama, list Velt donosi članak o odnosima Srbije i Evropske unije u svetlu "specijalnih odnosa" koje Beograd tradicionalno neguje s Rusima. Velt u svom članku pod naslovom "Srbija u vrtlogu velikog slovenskog brata" tako podseća da je Vladimir Putin započeo da gradi Evroazijsku ekonomsku uniju i da se postavlja pitanje: "Kojoj uniji pristupiti, evropskoj ili Evroazijskoj? Da li bi situacija između Rusije i EU-a na Balkanu mogla eskalirati kao i u Ukrajini? I kako bi se Srbija pozicionirala? Ako se pita aktuelna vlada u Srbiji, onda je odgovor jasan - barem zvanično: na strani Evropske unije.

Premijer Aleksandar Vučić je više puta ponovio da njegova zemlja do 2020. želi da postane članica EU. Ali odobravanje građana za EU ​​pristup varira. Trenutno je, prema anketama, još samo 44 osto građana Srbije za pristup Evropskoj uniji. A najomiljeniji političar je Vladimir Putin. Tako da premijer Srbije Vučić ne vuče previše u pravcu EU."

Rusko-srpsko "platonsko prijateljstvo"

Velt dalje navodi kako bi se politika Srbije mogla ukratko sažeti: "Srbija je za EU, ali vlada i ljudi u Srbiji ne mogu protiv Rusije. I to evropske države moraju da razumeju." Međutim, "do kad će taj poseban put funkcionisati?", pita se autor teksta. Napominjući da je Srbija početkom godine preuzela predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), upravo onom organizacijom koja je zadužena za nadzor primirja u istočnoj Ukrajini, ovaj list piše da bi to moglo da zaoštri škakljivu ulogu Srbije između Istoka i Zapada.

"Ali situaciju ne zaoštrava samo politika, već i situacija uopšte: nezaposlenost je na nivou od 20 odsto. Gotovo da i ne možete sresti čoveka koji se ne nervira zbog korupcije. Mnogi mladi i dobro obrazovani ljudi odlaze u inostranstvo u potrazi za poslom. A iz Rusije stiže brzi novac. Moskva je, prema navodima ministarstva finansija, Srbiji odobrila povoljne kredite, na primer 800 miliona dolara za izgradnju železnice.

Serbien Aleksandar Vucic im DW Interview
VučićFoto: DW

Građevinski projekti su važni u jednoj zemlji u kojoj svaki drugi mladi čovek ne može da nađe posao. Srbija je, osim toga, potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Ali upravo u ekonomskom smislu Rusija za Srbiju ima puno manji značaj nego EU, kaže beogradski stručnjak za privredu Ana Trbović. I do 90 odsto izvoznih proizvoda Srbiju napušta u pravcu Zapada, većina te robe zavrašva u EU. Samo deset odsto izvozi se u Rusiju. Od 2000. godine je Evropska unija, prema navodima srpske vlade, najveći donator i investitor. Navodi se da je oko tri milijarde evra stiglo u Srbiju", podseća Velt, dodajući da je i ruski Gasprom uložio u Srbiju i obećao velike investicije na polju energetike, ali je ruska vlada odustala od projekta Južni tok i Srbiju ostavila kratkih rukava - bez investicija.

"Ukoliko bi politika funkcionisala samo uz pomoć brojeva", nastavlja Velt, "onda bi pristup EU za mnoge Srbe bio možda jasna stvar. Ali politika funkcioniše i osećanjima. 'Rusija i Srbija imaju platonsko prijateljstvo', kaže novinar Bojan Brkić. Povezani jezikom, slovenskom istorijom, hrišćansko-pravoslavnom veroispovešću. 'Ali pitajte jednog Srbina bi li radije živeo u Moskvi ili Frankfurtu.' Odgovor je jasan: Frankfurt."

EULEKS-ova teška misija na Kosovu

"EU je zakazala na Kosovu", naslov je članka u kojemu Noje Cirher cajtung (NZZ) detaljno piše o Misiji vladavine prava Evropske unije na Kosovu - EULEKS. Tako NZZ obrazlaže da je i EULEKS dospeo pod lupu javnosti zbog optužbi za korupciju. Šef misije, 51-godišnji Italijan Gabriele Meuči, za NZZ ističe da se od najnovijih optužbi za korupciju sprovodi svojevrstan lov na veštice u slučaju EULEKS-a. Postoje mnogi kojima je u interesu da se nastave skandali oko EULEKS-a, navodi za taj švajcarski list šef EU misije Meuči. "Za Špendeta Ahmetija, mlađanog gradonačelnika Prištine i političara levičarskog pokreta Samoopredeljenje, problemi sa imidžom EULEKS-a imaju sasvim realne uzroke. Oni izbegavaju da pokrenu procese protiv visokorangiranih političara, tako da pravna pitanja prerastaju u politički problem, kaže Ahmeti. A EU misija očigledno ne preduzima ništa što bi moglo da ugrozi političku stabilnost zemlje, čime je politička elita faktično nedodirljiva, poručuje Ahmeti", a prenosi NZZ.

Soldaten der EULEX im Kosovo
Foto: AFP/Getty Images

Taj list se s tim u vezi osvrće i na UN misiju na Kosovu, koja je prethodila EU misiji, navodeći da je i UN-ovoj misiji na Kosovu dato do znanja ko su pravi vladari nad redom u toj državi - bivše vođe UĆK-a, Oslobodilačke vojske Kosova. "Ali kod sve te kritike na račun UN-ove misije i EULEKS-a, jedna stvar se ne sme zaboraviti. Pristup u pogledu stvaranja jedne efikasne pravne države bio je ispravan. Ali eksperiment nije funkcionisao. Šta je krenulo nizbrdo? Ne ide sve tako loše, odgovara šef misije EULEKS Gabriele Meuči, navodeći da je u roku od šest godina izrečeno 550 presuda. On takođe upućuje na to da je policija (za razliku od pravosuđa) na dobrom glasu u regionalnom poređenju. I to je tačno. Je li prerano doneti zaključak? Ne. Jer, neosporno je da u šesnaest godina nakon rata nije pošlo za rukom potisnuti vladavinu jednog malog sloja onih koji se održavaju na vlasti bogaćenjem i korupcijom, nepotizmom i zastrašivanjem. Svakako da tu i tamo postoje znaci nade, hrabri novinari, odlučni gradonačelnici, ali ništa više od toga", piše NZZ zaključujući šta je zapravo uzrok neuspeha EU misije na Kosovu: "Ta misija je propustila da se s onim domaćim snagama koje su spremne na promene upusti u dugoročan savez za jednu pravnu državu. Umesto toga je sklopila neformalni pakt za stabilnost sa moćnicima. Stoga EULEKS danas na Kosovu nema prijatelja, pa je postala misija na izgubljenoj straži."