Srbija između srpa i čekića

"Zemlje poput Albanije, Makedonije, Crne Gore ili Srbije žele učlanjenje u EU a s druge strane ne žele da na kocku stavljaju ekonomske odnose i isporuke ruskog gasa. Albanija i Crna Gora, bez obzira na ruske gasovode, brzo su se odlučile da osude kršenje međunarodnog prava na Krimu. Makedonija i Srbija su oklijevale. Prije svega Beogradu je novo izdanje konfrontacije Istoka i Zapada podarilo neprijatnu dilemu.

Sa Moskvom se želi biti u dobrim odnosima, tim prije što je Rusija skupa sa Kinom u Vijeću sigurnosti odbila da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. To što se Kremlj u aktuelnoj situaciji poziva na primjer Kosova, kako bi opravdao secesiju Krima, najprije je proizvelo iritacije u Beogradu. Sa olakšanjem je međutim vlada u Beogradu primila vijest da se pozicije Rusije u odnosu na Kosovo neće mijenjati. To što velike sile selektivno primjenjuju međunarodno pravo na Balkanu nikoga ne čudi", piše Neue Zürcher Zeitung.

List napominje kako raskol sa EU Beograd sebi ne može priuštiti i nastavlja: "Ove godine su počeli pregovori o učlanjenju. Finansijska sredstva iz evropskih fondova su važna, posebno u cilju privatizacije opustošenih i propalih državnih firmi. Šta uraditi? Od izbora u februaru na vlasti je vlada u tehničkom mandatu. Ima vremena, sačekaće da na vlast dođe naredna vlada. A onda je uzbuđenje izazvao zvanični stav vlade koja je potvrdila svoj 'dobro poznat i nepromijenjen' stav oko Krima. Čak ni novinari 'Politike' nisu znali o čemu se tačno radi. Koji stav? Niko u Ministarstvu nije mogao razjasniti šta znači 'dobro poznat' stav. Do danas znamo samo da je taj stav nepromijenjen", zaključuje švajcarski dnevnik.

NATO diskutuje o stacioniranju trupa u istočnoj Evropi

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o diskusiji koja se vodi u NATO-u: "Pod uticajem krize oko Krima u NATO-u se razvila debata o trajnom stacioniranju vojnika na prostoru istočne Evrope. Rusija je prekršila svoje obaveze, stoga NATO mora da preispita kako da se u budućnosti najbolje osigura. Njemačka vlada je u ponedjeljak u službenom pismu potvrdila spremnost da za područje Baltika stavi na raspolaganje svoje lovce kao i specijalizovano vozilo za detekciju mina. Ministarstvo odbrane je saopštilo da se ne radi o novom stepenu eskalacije već samo o pokazivanju prezentnosti na istočnim rubovima Sjeverno-atlanskog saveza.

NATO je nakon prvih proširenja na Istok odustao od prebacivanja svojih vojnika i mašinerije u zemlje nekadašnjeg Varšavskog pakta. To je bio tako reći ustupak Rusiji, koji se opet nije zasnivao na nekakvom službenom sporazumu. Proteklih dana je više zemalja, članica NATO-a zatražilo vojnu pomoć za područje Baltika ili Poljsku, kako bi umirio zemlje sa tog područja koje imaju strah od Rusije. Tako su SAD, Velika Britanija, Danska, Francuska i Portugal obećale slanje aviona za kontrolu zračnog prostora iznad Baltika. To su privremene mjere, ali će ministri odbrane EU raspravljati da li bi one trebale prerasti u trajne", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Zastrašujuća situacija u Turskoj

Isti list o pobjedi Erdoganove partije na lokalnim izborima u Turskoj donosi: "Modalitet svojih odnosa prema političkim protivnicima Erdogan je dao već tokom svog tradicionalnog govora sa balkona. Tokom ranijih govora sa balkona sjedišta njegove stranke AKP Erdogan je glumio oca nacije. No u nedjelju je njegov govor bio nastrojen neprijateljski i išao u pravcu konfrontacije. To bi mogao biti znak za početak talasa hapšenja onih, koji su proteklih sedmica objavili snimke kompromitirajućih Erdoganovih razgovora", konstatuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Situacija u Turskoj je zastrašujuća", piše Frankfurter Rundschau. "Erdogan će još više podijeliti narod. Njegov aparat moći i vlasti može se zaljuljati ukoliko pukne njegov ekonomski balon i narod počne osjećati posljedice Erdoganove neoliberalne ekonomske politike. Još nije došlo do toga, ali tursko civilno društvo i opozicija bi se morali ujediniti i razviti strategiju kojom kojom bi se odbranili protiv Erdoganove rastuće autoritarne politike. To će međutim nakon ovih izbora biti još teže", zaključuje Frankfurter Rundschau.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić