1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
TerorizamRuska Federacija

Putin o smrtonosnom napadu u Moskvi: Varvarski čin terorizma

Dijana Roščić rojters,dpa
23. mart 2024.

Broj umrlih u terorističkom napadu u Moskvi se povećava. Svi osumnjičeni su uhapšeni, istraga je u toku: Rusija vidi izvesne veze sa Ukrajinom, uprkos tome što Islamska država insisitra na tome da je odgovorna za napad.

https://p.dw.com/p/4e3dB
Vladimir Putin,  23. mart 2024.
Vladimir Putin, 23. mart 2024.Foto: Kremlin.ru/REUTERS

Bio je to najsmrtonosnijiteroristčki napad u Rusijiu poslednjih 20 godina, koji se dogodio u petak uveče, u tržnom centru na rubu Moskve, nekih 20 kilometara od Kremlja.

Prema poslednjim zvaničnim podacima iz Rusije, broj poginulih u napadu se povećao na 133, među kojima ima i dece. Povređeno je najmanje 100 ljudi.

Napad su izveli maskirani naoružani ljudi, pucajući iz automatskog oružja na posetioce koncerta u Krokus siti holu u blizini prestonice. U izveštajima se navodi da su napadači zapalili vatru koristeći benzin iz kanistera koje su nosili u ruksacima.

Mesto terorističkog napada u Moskvi, 22. marta 2024. Krokus siti hol
Mesto terorističkog napada u Moskvi, 22. marta 2024. Krokus siti holFoto: Mikhail Tereshchenko/TASS/dpa/picture alliance

Neki ljudi su umrli od prostrelnih rana, a drugi u ogromnom požaru koji je izbio u kompleksu. Baza, novinska kuća sa dobrim kontaktima u ruskoj bezbednosti i policiji, saopštila je da je 28 tela pronađeno u toaletu i 14 na stepeništu. „Mnoge majke su pronađene kako grle svoju decu", navodi agencija Rojters.

U vezi sa napadom je uhapšeno 11 osoba, uključujući četvoricu osumnjičenih direktnih izvršilaca.

U nedelju 24. marta dan žalosti u Rusiji

Ruski predsednik Vladimir Putin osudio je ovaj napad kao „varvarski teroristički čin" i proglasio je nedelju 24. mart za nacionalni Dan žalosti.

Obraćajući se naciji, Putin je napad u Moskvi nazvao „međunarodnim terorizmom" i rekao da je spreman da radi sa svakom državom koja želi da ga pobedi.

„Svi izvršioci, organizatori i naručioci ovog zločina biće pravedno i neizbežno kažnjeni. Ko god da su, ko god da ih vodi. Identifikovaćemo i kazniti sve koji stoje iza terorista, koji su pripremili ovaj zločin, ovaj udar na Rusiju, na naš narod", rekao je Putin.

On je istakao da su se neki ljudi na ukrajinskoj strani pripremili da puste izvršioce napada da pređu granicu iz Rusije. „Pokušali su da se sakriju i krenuli prema Ukrajini, gde im je, prema preliminarnim podacima, pripremljen koridor sa ukrajinske strane za prelazak državne granice", rekao je Putin.

„Sada znamo u kojoj zemlji su ova prokleta kopilad planirala da se sakriju od potere – u Ukrajini", rekla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na Telegramu.

Mihailo Podoljak
Mihailo PodoljakFoto: Hennadii Minchenko/Avalon/Photoshot/picture alliance

Savetnik ukrajinskog predsednika Mihaila Podoljaka izjavio je prethodno da Kijev nema nikakve veze a napadom:

„Hajde da budemo direktni u vezi sa ovim: Ukrajina nije imala apsolutno nikakve veze sa ovim događajima", rekao je Podoljak. „Imamo veliki rat sa regularnom vojskom Rusiije i sa Ruskom Federacijom kao državom. I bez obzira na sve, sve će se odlučivati na bojnom polju".

Ruski poslanik i bivši general Andrej Kartapolov rekao je, da ako je Ukrajina umešana, onda Rusija mora dati „dostojan, jasan i konkretan" odgovor na bojnom polju.

Istraga - pasoši Tadžikistana, dolazak preko Turske

Služba unutrašnje bezbednosti Rusije FSB saopštila je da su „svih četvorica terorista" uhapšeni na putu ka ukrajinskoj granici i da su imali kontakte u Ukrajini. Rečeno je da su prebačeni u Moskvu.

Ruski poslanik Aleksandar Kinštejn rekao je da su napadači pobegli u vozilu "reno" koje je u petak uveče uočila policija u regionu Brjanska, oko 340 km jugozapadno od Moskve - te da su se oglušili na uputstva da se zaustave. On je rekao da su dvojica uhapšena nakon jurnjave automobila, a dvojica su pobegla u šumu. Sudeći po izveštaju Kremlja, izgleda da su i oni kasnije privedeni.

Kinštejn je rekao sa su u automobilu pronađeni pasoši iz Tadžikistana pištolj, magacin za jurišnu pušku. Tadžikistan je pretežno muslimanska centralnoazijska država koja je nekada bila deo Sovjetskog Saveza.

Urednica državne televizije Margarita Simonjan objavila je snimak dvojice osumnjičenih, Jedan, mladi bradati čovek, kojeg ispituju pored puta odgovarao je na ruskom, sa jakim naglaskom.

On je rekao da je doleteo iz Turske 4. marta i da je preko Telegrama dobio uputstva od nepoznatih ljudi da izvrši napad - za novac. Čovek je drhtao sve vreme ispitivanja. U početku je prikazan kako leži na stomaku sa rukama vezanim na leđima, a brada mu je oslonjena na čizmu figure u maskirnoj uniformi. Kasnije su ga podigli na kolena.

Drugi čovek sa posekotinama i modricama na licu je prikazan kako je ispitivan preko prevodioca dok je sedeo na klupi vezanih ruku i nogu.

Zastava Islamske države
Zastava Islamske državeFoto: CPA Media/picture alliance

Islamska država insistira na tome da je počinila napad

Islamska država (IS), militantna grupa koja je nekada imala kontrolu nad delovima Iraka i Sirije, vrlo brzo je preuzela odgovornost za napad u Moskvi.

IS je čak u subotu objavila fotografiju, na kojoj se, kako kaže, vide četvorica napadača. Ovaj napad je vezan za „rat koji besni" između Islamske države i zemalja koje se bore protiv islama, saopštila je pritom novinska agencija Amak, na Telegramu.

Islamska država je prethodno, takođe na Telegramu, saopštila da su njeni borci napali predgrađe Moskve, „da su ubili i ranili stotine ljudi i da su izazvali veliko razaranje na tom mestu pre nego što su se bezbedno povukli u svoje baze".

Jedan zvaničnik SAD koji je želeo da ostane anoniman, rekao je još u petak da Sjedinjene Države imaju obaveštajne podatke koji potvrđuju da Islamska država preuzima odgovornost za napad.

 Upozorenje SAD i FSB

Ovaj napad se dogodio dve nedelje nakon što je ambasada SAD u Rusiji upozorila da "ekstremisti" imaju neposredne planove za napad na Moskvu.

Ambasada SAD u Moskvi
Ambasada SAD u MoskviFoto: Alexander Shcherbak/TASS/dpa/picture alliance

Nekoliko sati pre tog upozorenja ambasade SAD, ruski FSB je saopštio da je osujetio napad na moskovsku sinagogu od strane ogranka Islamske države u Avganistanu, poznatog kao ISIS-Khorasan ili ISIS-K, koji traži kalifat širom Avganistana, Pakistana, Turkmenistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Irana.

Putin je promenio tok sirijskog građanskog rata intervencijom 2015. godine, podržavajući predsednika Bašara el Asada protiv opozicije i Islamske države, piše Rojters.

„ISIS-K je fiksiran na Rusiju poslednje dve godine, često kritikujući Putina u svojoj propagandi", rekao je Kolin Klark iz Centra Soufan. Šira grupa Islamska država preuzela je smrtonosne napade širom Bliskog istoka, Avganistana, Pakistana, Irana, Evrope, Filipina i Šri Lanke.