1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sporni Zakon o kolektivnim ugovorima

Dijana Roščić (dpa, rtr)22. maj 2015.

Bundestag je usvojio kontroverzni Zakon o jedinstvu kolektivnih ugovora. Opozicija je glasala protiv, ali i neki poslanici vladajuće koalicije. Zakon bi trebalo da stupi na snagu u julu ove godine.

https://p.dw.com/p/1FUFj
Claus Weselsky GDL
Foto: picture-alliance/dpa/Uwe Zucchi

Bundestag je glasao za Zakon o jedinstvu kolektivnih ugovora. Za zakon je prozivkom glasalo 448 poslanika, 126 je glasalo protiv, a 16 poslanika bilo je uzdržano. Zakon će biti na dnevnom redu Bundesrata 12. juna, ali pošto većina nije neophodna, verovatno će na snagu stupiti u julu 2015.

Žalbe Ustavnom sudu

Stručnjacima radnog i ustavnog prava ocenjuju da je Zakon kontroverzan. Njime je, naime, predviđeno da se u preduzećima sa nekoliko kolektivnih ugovora za identične grupe zaposlenih, primenjuje samo sporazum sindikata sa najviše članova. To znači da bi ubuduće sudovi verovatno mogli da zabrane štrajkove manjinskih sindikata.

Levica i Zeleni su zbog toga koaliciji na vlasti (CDU/CSU-SPD) zamerili da zakon zadire u pravo na štrajk u Nemačkoj i da je u suprotnosti sa nemačkim Osnovnim zakonom (ustavom). Zbog toga su te opozicione stranke najavile žalbu Ustavnom sudu. Tom sudu će se, kako su najavili, žaliti i Udruženje nemačkih državnih službenika DBB, koje ima 1,28 miliona članova i kojem pripada i sindikat mašinovođa GDL (naslovna fotografija), kao i udruženje pilota Kokpit i sindikat lekara Marburger bund.

Deutschland Bundestag Andrea Nahles Gesetz zur Tarifeinheit
Ministarka Andrea Nales u Bundestagu prilikom glasanja o Zakonu o kolektivnim ugovorimaFoto: Getty Images/AFP/T. Schwarz

„Uzdamo se u saradnju i dogovor“

Ministarka rada Andrea Nales (SPD) obrazložila je donošenje zakona namerom da se ojača autonomija kolektivnih ugovora. „Jedinstvo kolektivnih ugovora ne vodi ka kraju malih sindikata i profesionalnih udruženja“, rekla je Nales. Posredovanje u radnom sporu sindikata mašinovođa kod Nemačke železnice, upravo je smisao tog zakona. „Mi se uzdamo u saradnju i dogovor“, dodala je ministarka.

Optužba da nemačka vlada želi da „ukloni“ male sindikate nema „ni glavu ni rep“, kaže Nales. Nemački sindikat mašinovođa (GDL) osnovan 1867. godine, jedan je od najstarijih sindikata uopšte. Preživao je i šezdeete godine prošlog veka u kojima je u Nemačkoj već važilo jedinstvo kolektivnih ugovora.

„Sloboda udruživanja i pravo na štrajk nisu taknuti zakonom“, odbacila je ministarka kritike opozicije. „Ponekad morate da se borite, a ponekad morate da štrajkujete. Čak i ako na kraju stoji kompromis, on je neophodan“.

„Napredak i socijalna dostignuća ne dolaze sama od sebe“, rekla je Andrea Nales, misleći na pitanja kao što su plaćeno bolovanje u slučaju bolesti, zaštitu na radnom mestu i pravo na usavršavanje. Između ostalog i zbog toga se pravo na štrajk „ne dovodi u pitanje“, tvrdi ministarka.

Opozicija je, međutim, ponovila optužbe da Vlada želi da ograniči prava, posebno pravo na štrajk manjim sindikatima. „Mali sindikati biće lišeni prava na postojanje“, kritikovao je Klaus Ernst iz Levice. „Oni žele da onemoguće određene štrajkove manjih sindikata“, izjavio je šef poslaničkog kluba Zelenih Anton Hofrajter optužujući saveznu vladu.

Deutschland Bundestag Klaus Ernst Die Linke Archivbild
Klaus Ernst (Levica): Mali sindikati biće lišeni prava na postojanjeFoto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

I sindikati nejedinstveni

Predsednik Saveza nemačkih sindikata (DGB) Rajner Hofman, branio je predloženi zakon. On je rekao da, u slučajevima kada u nekoj firmi ima nekoliko sindikata sa pravom na kolektivni ugovor, treba sarađivati kako bi se ostvarilo poštovanje principa jedna firma, jedan kolektivni ugovor. „Zaposleni su uvek uspešniji kada zajednički zastupaju svoje interese, nego kada to rade mali sindikati koji predstavljaju posebne interese samo za pojedine grupe zanimanja.“

Međutim, Hofman je priznao da su tri sindikata u okviru DGB zabrinuta zbog zakona. Tako „Verdi“, sindikat zaposlenih u uslužnim delatnostima, kritikuje to što zakon posredno zadire u pravo na štrajk zagarantovano Osnovnim zakonom. Šef tog sindikata Frank Bsirske kaže: „Ako u preduzeću bude važio samo kolektivni ugovor većinskog sindikata, manjinski sindikati neće moći da sprovedu svoj ugovor. Po dosadašnjoj praksi Sudova rada, štrajk bi bio procenjen kao nesrazmerna mera – dakle zabranjen.