Sporni Ustav ugrožava prava žena u Egiptu

Ona je feministikinja i vjernica. Ona se bori za prava žena. Obučena je u odijelo bež boje i nosi jarko crvenu maramu. Nihad Abu el Konsam je najbolji dokaz za to da egipatske žene apsolutno mogu oboje: živjeti u skladu sa Kur´anom i nastupati prema muškarcima ne jednakom nivou. Ipak, to je u zemlji na Nilu izuzetak, priznaje ova odvjetnica i voditeljica egipatskog Centra za prava žena. Ona strahuje da islamisti pomoću novog Ustava pokušavaju okrenuti točak istorije: "To je katastrofa. Svi susreti, koji su imali članovi ustavotvorne skupštine, bili su samo kozmetika, i služili su samo tome da bi se fotografirali za novine. Mi pravnici smo imali puno prijedloga za Ustav kojima bi mogli biti riješeni socijalni i kulturološki problemi u društvu i kojima bi žene dobile njihova prava. Ali islamisti su to sve ignorirali. Činjenica je da ne postoji ni jedan jedini član u ovom Prijedlogu ustava u kojem se pominju prava žena. Samo su to tematizirali u članu 10 kojim se formulira važna uloga žene unutar porodice." "Ovaj Ustav će vratiti Egipat stotinu godina unatrag," kaže Nihad Abu el Konsams.

Neograničene mogućnosti za fundamentalizam

Ova poznata aktivistikinja za zaštitu prava žena neumorno od početka decembra u intervjuima za medije ponavlja svoje "Ne" prijedlogu novog Ustava. Ona pri tome izričito naglašava - kao i brojni drugi pripadnici egipatske opozicije - da ona nije u osnovi protiv islamskog pravnog sistema šerijata. "Član 2 pokazuje da su principi šerijata osnova sudskog djelovanja. To općenito gledano nije problem jer osnovni principi šerijata su jednakost, ljudsko dostojanstvo i principi koji su zajednički svim religijama. Dakle to na prvi pogled zvuči dobro. Ali Ustav je veoma neprecizan, a sadržaj znatno fleksibilan. Ne postoji izričita zaštita za žene. I sve drugo ovisi od toga kako se interpretira. To pruža neograničene mogućnosti za veoma fundamentalističko tumačenje koje diskriminira žene kao i druge građane u našem društvu."

Žene su ionako podređene

To da predstavnici Muslimanskog bratstava, iz čijih redova potiče i predsjednik Mursi, uvjeravaju da su u njihovom Ustavu ionako svi građani jednaki, ovu aktivistkinju uopće ne umiruje. U konačnici u njenom uredu nisu uzalud složeni brojni akti iz sudskih procesa: "Ja sam odvjetnica. Mi radimo sa tim članovima (zakona) koji svim građanima obećavaju ista prava od 1971. godine. Ali upravo od tog vremena, od prije 40 godina, žene u svim područjima trpe diskriminaciju. Mi do danas u Egiptu nemamo žene sudije u istoj poziciji sa muškarcima. Ženama nije dopušten rad u određenim industrijskim granama. Postoji diskriminacija kad je riječ o platama i obrazovanju. Broj nezaposlenih među ženama je mnogo veći nego među muškarcima. Mi uopće nemamo zakone protiv nasilja u porodici. I kada pokrenemo sudski proces počinitelj biva pušten."

Kad je riječ o svim tim zloupotrebama Muslimanska braća i selefije šute, kaže ova aktivistkinja za zaštitu prava žena. Umjesto toga islamisti zloupotrebljavaju religiju u političke svrhe kako bi time privolili obične ljude za Ustav, kaže ljutito ova muslimanka koja osjeća da su time povrijeđena njena religijska osjećanja.

"Islamisti su sve prilagodili svojim potrebama. Zbog toga ima razloga za strahovanje da će ponovo biti legalizirano obrezivanje djevojčica i žena, da će ponovo biti spuštena granica stupanja u brak - neki kažu na devet, neki na jedanaest godina, kao i da će ponovo biti dovedeno u pitanje pravo na razvod. Mi očekujemo tešku borbu u budućnosti."

Autori: Cornelia Wegerhoff / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić