1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sporna crkva dijeli Srebrenicu

Marinko Sekulić, Srebrenica14. rujna 2014

Gradnja pravoslavne crkve u blizini mezarja žrtava genocida već tri godine kamen je međunacionalnog spoticanja u Srebrenici. Za jedne to je potreba vjernika i sloboda ispovijedanja vjere, za druge bosanski inat.

https://p.dw.com/p/1DC0z
Serbisch-orthodoxe Kirche in der Nähe von Potocari Srebrenica
Foto: DW/M. Sekulic

Crkva u Dugom polju ili na Budaku u neposrednoj blizini Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici gradi se više od tri godine. Od početka gradnje ona je politički problem oko kojeg se spore tamošnji Bošnjaci i Srbi. Međutim, više se spore predstavnici vlasti i nekih udruga i institucija, nego običan narod. Ovi prvi se ne mogu dogovoriti čak ni oko imena lokacije gdje se ona nalazi. Lokalna izvršna vlast u Srebrenici, gdje je načelnik općine Bošnjak, nije htjela izdati građevinsku dozvolu i bila je zabranila gradnju crkve. Bezuspješno su pokušavali gradnju crkve zaustaviti ili je izmjestiti Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i dužnosnici veleposlanstva SAD-a u BiH. Nadležno ministarstvo Vlade Republike Srpske je tu odluku poništilo, izdalo građevinsku dozvolu i za nedjelju 14. rujna 2014. godine najavljeno je svečano osvećenje temelja i zvona već izgrađene crkve.

Pomanjkanje volje za dijalogom

Načelnik općine Srebrenica, Ćamil Duraković izrazio je nezadovoljstvo gradnjom pravoslavne crkve. „Mnogo problema smo imali s tom crkvom. Satisfakcija nam je da smo mi kao lokalna zajednica sve pokušali da sa onima koji žele upražnjavati svoje vjerske potrebe surađujemo i zajedno pronađemo lokaciju koja bi odgovarala svima. Međutim, očigledno je da se tu radi o jednoj apsolutnoj inat crkvi koja se nalazi na mjestu gdje neće služiti svojoj svrsi. To je odraz neljudskosti nekolicine pojedinaca iz jednog naroda koji nisu željeli o tome ni razgovarati. U ovom slučaju je lokalni svećenik bio vrlo grub i krut po tom pitanju iako smo mu upućivali razne prijedloge za rješavanje ovog pitanja. Na žalost, na kraju je nadležno ministarstvo RS-a, koje je svakako pristrano, dalo građevinsku dozvolu i mi tu sad više ništa ne možemo učiniti jer zemljište je u privatnom vlasništvu Srbina koji je to poklonio Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.“

Groblje žrtvama genocida u Potočarima
Groblje žrtvama genocida u PotočarimaFoto: DW/E. Musli

Prkos i neljudsko pokazivanje nadmoćnosti

Hatidža Mehmedović, predsjednica udruge "Srebreničke majke" također navodi kako jedna bogomolja treba služiti svojoj namjeni, a ne da izaziva nacionalnu netrpeljivost i mržnju. „Još Patrijarh Pavle blagoslovio je ono što se dešavalo na prostorima Bosne i Hercegovine, pa i u samoj Srebrenici, to znači da je stao na stranu zločinaca i zločina kao i to da su zločinci i Crkva bili uvijek rame uz rame. To je bogohuljenje. To ne može biti bogomolja ako se zna da je na nekoliko metara odatle bila masovna grobnica, a postoje i neke sumnje da se još jedna nalazi ispod samih temelja crkve. To je nešto što će ostati, na čemu će nekad i netko raščišćavati račune“, kaže Hatidža Mehmedović.

Hatidža Mehmedović
Hatidža MehmedovićFoto: DW/M. Sekulic

Sasvim suprotno govori Momčilo Cvjetinović, predsjednik općinskog odbora SDS-a Srebrenica i odbornik u Skupštini Općine Srebrenica. “Hvala Bogu da smo dočekali da imamo još jednu duhovnu bogomolju u kojoj možemo zadovoljiti svoja duhovna prava i potrebe. To posebno važi za područje Dugog polja i okolnih naselja čiji stanovnici do sada nisu imali gdje da zadovoljavaju svoje duhovne potrebe. Žao mi je zbog tih negativnih reakcija od strane nekih, jer smatram da oni tako podrivaju međunacionalne odnose i tako se svrstavaju među one koji jednostrano i jednonacionalno gledaju na ovakve stvari. Npr., nitko od nas Srba ne gleda negativno, niti tako reagira u javnosti, na izgradnju Islamskog centra (Bošnjački kulturni centar kojeg gradi muftija sandžački Muamer Zukorlić, op. a.) koji se gradi na nekoliko metara od glavnog pravoslavnog hrama u centru Srebrenice. Mi Srbi smatramo da je to potreba muslimana koji žive na ovom području i da toj i takvoj potrebi ne treba da se suprotstavljamo“, kaže Cvijanović.

Podvala politike

Građani Srebrenice, ljudi bez funkcija i titula, nerado govore o spornoj crkvi, posebice za medije. U ovo predizborno vrijeme, kažu, teška riječ lako upropasti čovjeka. A, kažu, navikli su da Srebrenica bude političarima instrument, pa i ovo smatraju još jednom podvalom politike. Ipak, u pola glasa uglavnom velika većina Bošnjaka, ali i Srba, kaže da nema ništa protiv da se bogomolje grade gdje god za to ima potrebe i novaca onih koji bi željeli da grade. Isto tako, gotovo svi bi radije taj novac htjeli vidjeti uložen u nova radna mjesta te kažu: “Ako ja imam posao i zaradim plaću, pa mogu podmiriti životne troškove za sebe i svoju obitelj, tek tada ću tek početi razmišljati o zadovoljavanju i duhovnih potreba.”

Bošnjački kulturni centar i pravoslavna crkva
Moguć suživot? - Bošnjački kulturni centar i pravoslavna crkvaFoto: DW/M. Sekulic