1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Solidarni Skandinavci i egoistični jugoistok Europe?

Skandinavske zemlje pokazuju najveći osjećaj za međusobnu društvenu povezanost. Slijede SAD, Kanada, Švicarska, Luksemburg. Najmanji osjećaj za zajedništvo je u Litvi, Latviji, Grčkoj i Bugarskoj.

skupina studenata

Zajedništvo se uči od mladih dana

Zajedno smo jači! Ovu parolu rado koriste i političke stranke u svojim kampanjama, jer zajedništvo u društvu uistinu i pojedinca čini snažnijim. Međutim, izražavanje zajedništva nije jednako izraženo u cijelom svijetu. To je pokazalo i istraživanje Zaklade Bertelsmann koje je pod naslovom "Radar društvene povezanosti" proveo tim sa Sveučilišta Jacobs u Bremenu. Oni su pri tomu surađivali s 27 zemalja članica EU-a (Hrvatska u doba istraživanja još nije bila pristupila Uniji), kao i sa još sedam članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD): Australijom, Izraelom, Kanadom, Novim Zelandom, Norveškom, Švicarskom i SAD-om.

Posebno snažan osjećaj za zajedništvo izražen je u skandinavskim zemljama, pokazalo je istraživanje. Slijede useljeničke zemlje engleskog govornog područja: Novi Zeland, Australija, Kanada i SAD. Dobro su se plasirale i manje, bogatije, srednjoeuropske zemlje poput Švicarske, Luksemburga i Austrije. Na dnu ove ljestvice su se pak našle Litva, Latvija, Grčka, Bugarska i Rumunjska.

Stephan Vopel

Stephan Vopel je stručnjak za Izrael u Zakladi Bertelsmann

Provođenje ovakve vrste istraživanja nameće i pitanja: kako se uopće definira društvena povezanost? Ili, kako se neko tako kompleksno pitanje može istražiti i prikazati znanstvenim metodama?

Istraživanje kroz dulje razdoblje

Znanstvenici su istraživanje podijelili u tri područja koja smatraju mjerodavnima. Prvo su društvene veze, na primjer međuljudsko povjerenje. Drugo je povezanost s pojmom zajedništva, a u to se ubraja i identifikacija s vlastitom zemljom. Treće je bila orijentiranost ljudi prema općoj dobrobiti, s čime su povezani pojmovi poput solidarnosti i spremnosti na pomoć.

Pri istraživanju nisu traženi novi podaci, već su korišteni već postojeći iz razdoblja između 1989. i 2012. godine. "Htjeli smo povezanost istražiti u jednom duljem vremenskom razdoblju", objašnjava Stephan Vopel iz Zaklade Bertelsmann. A to s novim anketama ne bi bilo moguće.

Neki su se rezultati poklopili s ustaljenim predrasudama prema pojedinim nacijama. Tako je u Njemačkoj na primjer vrlo važno prihvaćanje društvenih pravila. Što odgovara stereotipu o Nijemcima koji rado poštuju zakon i koji će na pješačkom prijelazu stajati na crvenom čak i kad se ni izdaleka ne nazire nikakav automobil. S druge strane, Nijemci su daleko ispod prosjeka kad se radi o identifikaciji s vlastitom zemljom, što još uvijek ima veze sa strahom od nacionalsocijalizma koji je potekao iz Njemačke.

Povezanost i zajedništvo su stabilne vrijednosti

Luka u Kopenhagenu

Kopenhagen - Danci su redovito na vrhu popisa

Istraživanje je pokazalo da je u pojedinim zemljama u istraživanom razdoblju zabilježeno malo promjena. Povezanost i zajedništvo, čini se, stabilne su vrijednosti nekog društva koje ne podliježu čestim ili naglim promjenama.

Skandinavske zemlje, prije svega Danska, stalno se nalaze na vrhu ovog popisa. Razlog za to je vjerojatno i u tomu što sjevernoeuropske zemlje imaju vrlo razvijenu socijalnu državu. No i SAD se u ovom istraživanju visoko plasirao, iako u toj zemlji postoje velike razlike između siromašnih i bogatih. "Pravednost, dakle, na primjer društvene razlike, u ovom istraživanju nisu igrale ulogu", objašnjava Stephan Vopel. "Za zajedništvo je važno kako ga ljudi sami doživljavaju. Društva se mogu s različitim uspjehom nositi s društvenom nejednakošću."

U kojoj se mjeri društvo drži zajedno, to je jednan od odlučujućih faktora i za osjećaj sreće. Što je više zajedništva - to bolje, pokazalo je ovo istraživanje. Stoga ne čudi da su mnogi znanstvenici najsretnije ljude otkrili baš u Danskoj. Nijemci su, na primjer, kad se o sreći radi, tek negdje na sredini ljestvice.

DW.DE