1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smanjuju li se plate političarima u BiH?

27. mart 2014

Nakon što je narod glasno zatražio smanjenje plata političara, na stolu se našao odgovarajući prijedlog zakona. Najveće smanjenje osjetili bi poslanici i delegati u Parlamentu, Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH.

https://p.dw.com/p/1BWBb
Zgrada Parlamenta BiH u Sarajevu
Foto: DW/S. Huseinovic

Na osnovu zakona, kojeg je predložio predsjedavajući Parlamenta BiH Milorad Živković (SNSD), plata člana Predsjedništva BiH sa sadašnjih 4.750 maraka bila bi smanjena na 2.750 KM, dok bi poslanici, odnosno delegati, umjesto nepune četiri hiljade, primali platu od 2.600 maraka. Živković je, obrazlažući zakon, rekao da se primjenom tog rješenja ostvaruje ušteda od 42 odsto na stavci neto plate i naknade izabranih i imenovanih zvaničnika BiH. Zakon će se, ukoliko prođe sve potrebne procedure, primjenjivati nakon narednih izbora.

“Kolege koji dođu mogu ovaj zakon da promijene svojim zakonom ili mogu da usvoje amandmane kojima će se moći smanjivati primanja u tom mandatu”, kaže predlagač Živković.

Ukoliko ne bude usvojen zakon o smanjenju plata, Živković je izjavio da će podnijeti ostavku na mjesto člana Kolegijuma Predstavničkog doma.

SDA traži da promjene stupe odmah

Ustav BiH propisuje da se plate izabranih političkih predstavnika ne mogu smanjivati tokom mandata pa je to ključni razlog zbog kojeg bi se on primjenjivao nakon narednih izbora. Međutim ni promjena ustava ne bi bila problem u tom dijelu da postoji politička volja da se plate smanje, ali je iz ranijih pokušaja vidljivo da se to neće tako lako desiti.

Šefik Džaferović
Džaferović poručuje da se u obzir treba uzeti da bi šef države trebao imati najvišu platuFoto: DW/Sanel Kajan

Klub poslanika SDA u Parlamentu dao je podršku zakonu, iako, kako kaže poslanik te stranke, Šefik Džaferović, postoji nekoliko primjedbi. “Mi tražimo da se rješenja, koja propišemo u ovom zakonu, mijenjaju odmah. Druga stvar, koja je jako važna, je najveća plata u BiH. Kada posmatramo sve nivoe vlasti, najveća treba da bude ona šefa države i da ona ne može biti veća od pet prosječnih plata”, kaže Džaferović.

Prema predloženom zakonu, najviši koeficijent imali bi članovi Predsjedništva BiH: 3,3, a slijede članovi kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH sa koeficijentom 3,2. Za poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini predviđen je koeficijent 3,1, dok bi se na ministre i zamjenike ministara u Savjetu ministara BiH primjenjivao koeficijent tri. U SDP-u su izrazili zabrinutost za dignitet institucija BiH o kojima se mora voditi računa.

“SDP će insistirati jedino na tome da se zaštiti dignitet institucija BiH i da se uspostavi hijerarhijski red u odnosu na entitetske odnosno kantonalne i lokalne zajednice, kako bi ovaj zakon bio konačno i provodiv”, kaže Nermina Zaimović- Uzunović (SDP), navodeći da je do ovog zakona trebalo doći i ranije.

Svi “za”


Visina osnovice neto plate u institucijama BiH određivala bi se množenjem koeficijenta sa iznosom prosječne neto plate zaposlenih u BiH, koji utvrdi Agencija za statistiku BiH za prethodnu godinu.

I ostali poslanici svi do jednog podržavaju zakon, iako je jasno da je razlog izborna godina i da bi protivljenje bilo ravno političkom samoubistvu. Poslanik Beriz Belkić (Stranka za BiH) rekao je da mu sve ovo liči pomalo na „posipanje pepelom“. ”Predlažem da ovo skratimo, da glasamo, da ga usvojimo, a da sada donesemo zaključak da skinemo ono što možemo skinuti, paušal i tako dalje. Jer ta primanja su ovaj sistem pokvarila”, rekao je Belkić.

Beriz Belkić
Beriz Belkić: ovo je "posipanje pepelom"Foto: DW

Svaka marka biće nadoknađena

Međutim javnost, posebno nevladin sektor, koji već godinama prati rad parlamentaraca, sumnja u dobre namjere. Ali je malo onih koji su htjeli da govore o ovoj temi, bar onih koji godinama prate rad institucija i njihovu rastrošnost. S druge strane, ekonomista Aleksa Milojević ubijeđen je da je razlog donošenja zakona izborna godina, iako ne strahuje za parlamentarni novčanik: “Ja ne mislim da će to imati nekakvog efekta, jer će oni to smanjenje plata nadoknaditi na drugi način – službenim putovanjima, paušalima, dnevnicama i svim drugim što se bude moglo podvesti pod pogodnosti za poslanike. To će, ako se sve sabere biti mnogo gore za budžet.”

Ukoliko prijedlog zakona prođe sve potrebne procedure, dakle usvajanje u oba doma, Savjet ministara BiH bi na prvoj sjednici nakon izbora u oktobru uputio novi zakon o platama u parlamentarnu proceduru, kako bi se to i potvrdilo.

Autor: Dragan Maksimović
Odgovorna urednica: Marina Martinović