1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Slažu se oko Ukrajine, ali ne i oko špijuniranja

ARD, Mehmed Smajić3. maj 2014.

Tri teme su bile na dnevnom redu konferencije za novinare koju su u Vašingtonu održali Obama i Merkel: Ukrajina, sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i EU i skandal u vezi špijuniranjem NSA.

https://p.dw.com/p/1BtBK
Angela Merkel und Barack Obama 2.5.2014
Foto: Getty Images

Kriza u Ukrajini, sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i EU kao i skandal koji je izbio nakon špijuniranja koje je vršila američka obaveštajna agencija NSA, mesecima opterećuju odnose između SAD i Nemačke. Kada je reč o krizi u Ukrajini, nemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsednik Barak Obama su nekoliko puta demonstrativno pokazali da su na istoj strani i da zastupaju iste stavove. Međutim, kada je reč o NSA skandalu, razlike su dosta primetne. „Postoji još nekoliko teškoća koje moramo prevazići“, izjavila je Merkel na konferenciji za novinare. Ona je rekla da je između ove dve zemlje (SAD i Nemačka) potrebna dublja diskusija i da je od SAD primila poruku da su one za to spremne.

Obama: „SAD nemaju sporazum o neprisluškivanju“

Američki predsednik Barak Obama je takođe priznao da SAD i Nemačka, kada je reč o špijuniranju NSA, nisu savim na istoj liniji. Međutim, on je obećao da će strance više braniti od masovnih špijunskih aktivnosti tajne službe NSA. „Nemačka je naš blizak saveznik i naš dobar prijatelj“, rekao je Obama i dodao da ga boli to što su aktivnosti NSA opteretile te odnose.

Američki predsednik je odbacio navode da SAD, za razliku od ostalih saveznika, sa Nemačkom ne želi da potpiše sporazum o neprisluškivanju. Obama je rekao da SAD ni sa jednim „bliskim partnerom“ nisu potpisale sporazum o potpunom odustajanju od špijuniranja. Umesto toga postoji niz sporazuma kojim se regulišu prijateljski odnosi. Nemačka u osnovi neće biti tretirana drugačije od ostalih saveznika.

Saslušanje Snovdena ne dolazi u obzir

Nemačka kancelarka se nije izjašnjavala o tome da li će bivši saradnik NSA Edvard Snouden biti saslušan pred istražnom komisijom nemačkog parlamenta (Bundestag). Snouden je pre godinu dana obelodanio da je američka tajna služba NSA pored ostalog prisluškivala i mobilni telefon Angele Merkel. Opozicija u Nemačkoj bez obzira na svu suzdržanost vlade u Berlinu želi da Snouden bude saslušan pred istražnom komisijom nemačkog parlamenta. SAD su izdale poternicu za Snoudenom koji je u međuvremenu u Rusiji dobio azil.

USA Deutschland Pressekonferenz Merkel Obama 02.05.2014
Angela Merkel u poseti Baraku Obami, Vašington, 2.05.2014.Foto: Reuters

Merkel: „Sankcije bi mogle biti neminovne“

Nemačka kancelarka i američki predsednik su mišljenja da Rusija ima odlučujuću ulogu u aktuelnom konfliktu u Ukrajini. Obama je pozvao vladu u Moskvi da iskoristi svoj uticaj na vojne grupe u Ukrajini. Merkel je rekla da Rusija mora dati doprinos u smanjenju napetosti u susednoj zemlji i da ne podriva ukrajinske izbore koji se održavaju 25. maja. Merkel i Obama su zapretili daljim sankcijama i istakli da su SAD i Nemačka o ovom pitanju imaju isti stav.

Nemačka kancelarka je rekla da je Evropa „pripremljena“ na treći stepen sankcija. Ona je istakla da su sankcije neminovne ako Rusija ne promeni svoj stav. Obama je takođe upozorio Rusiju da otežavanjem održavanja izbora dodatno destablizuje stanje u zemlji. „U tom slučaju Zapad neće imati drugog izbora osim da uvede oštrije snakcije“, rekao je Obama.

Sporazum o slobodnoj trgovini

Nemačka kancelarka se tokom posete SAD zalagala i za što brže potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD i EU. Ona je rekla da postojeće sumnje i teškoće „mogu i moraju biti prevazići“. „S obzirom na mnoge bilateralne trgovinske sporazume koji su potpisani širom sveta, transatlanski sporazum o slobodnoj trgovini je neophodan“, istakla je kancelarka. Razgovori o sporazumu su zvanično počeli u julu 2013. godine. SAD i EU se nadaju da će ukidanje carina, trgovinskih barijera, različitih tehničkih standarda i pravila biti impuls za privredni rast. Kritičari se žale na manjak transparentnosti u pregovorima. Osim toga se boje i pogoršavanja kada je reč o pravima radnika kao i zaštiti potrošača i okoline.