1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Seme nove krize na berzi

Frauke Štefens / Jakov Leon30. jul 2014.

Raspoloženje na Volstritu teško da može biti bolje, mada stučnjaci upozoravaju da bi se okolnosti mogle značajno promeniti. Za novi krah berze odgovorna bi mogla biti struktura, a ne „toksični“ finansijski proizvodi.

https://p.dw.com/p/1Clu6
Symbolbild Börsenverlauf nach unten
Foto: Fotolia/Dan Race

Početkom jula je na Njujorškoj berzi i te kako bilo razloga za slavlje. Berzanski indeks Dau Džons (Dow Jones) po prvi put je u svojoj istoriji prešao vrednost od 17.000 bodova. Stiče se utisak da je sećanje na veliki krah američkih berzi iščezlo. To ne sluti na dobro, tvrde mnogi stručnjaci. Godine 2008. na finansijskom tržištu su osvanuli proizvodi koji su kompletan sistem doveli do kolapsa. Okolnosti su u međuvremenu drugačije. Struktura finansijskog tržišta je do te mere kompleksna, da bi mogla dovesti do novog kraha.

Argument onih koji na taj scenario upozoravaju glasi: finansijsko tržište se više ne sastoji samo od velikih berzi, nego je podeljeno na veoma mnogo malih tržišta. Što je broj finansijskih subjekata veći, tržište je nepreglednije i sistemi kontrole počinju da zakazuju. Primer za to su takozvane mračne platforme (Dark pools) odnosno male privatne berze banaka, osiguravajućih društava i hedž-fondova, na kojim se finansijsko poslovanja odvija van regularnih berzi. Prodaja i kupovina deonica tako postaje prilično netransparentna jer nikome nisu poznati dalji tako sklopljenih poslova.

Kontrola je teška

Petnaest odsto američkog berzanskog poslovanja već se obavlja daleko od očiju javnosti. A taj procenat se ne odnosi samo na mračne, već i sve druge platforme, koje su doprinele dodatnom fragmentiranju finansijskog poslovanja. Pored 13 velikih berzi, samo u Americi u međuvremenu ima još 50 tržišta kapitala na kojim se, prema nezvaničnim procenama, već sada obavlja više od 50 odsto (van)berzanskog poslovanja. Kako se dalje bude uvećavalo netransparentno tržište, kursevi na zvaničnim berzama biće manje pouzdani.

Džon C. Kofi je profesor na njujorškom Univerzitetu Kolumbija i savetnik za berzansko poslovanje. Njegovo tumačenje aktuelnih prilika na finansijskom tržištu nešto je drugačije. Kofi smatra da mračne platforme imaju svoju legitimitet jer štite velike investitore koji svoje poslovanje, bilo daje reč o kupovini ili prodaji akcija, ne žele prerano da obznane. Time su namere uticajnih investitora nakratko prikrivene. Drugim rečima, njihovi poslovni potezi mogu da spreče nagle promene kurseva na velikim berzama – ali samo za kratko vreme. Ipak, transparentnost novih platformi ostaje upitna i za ovog stručnjaka. „Premalo znamo o tome šta se na tim platformama zaista dešava. Potrebno je više transparentnosti.“

Ansicht Wall Street New York
Na Volstritu se plaše novog krahaFoto: AFP/Getty Images

Kada se u finansijskom svetu govori o transparentnosti to obično znači da kontrola izostaje. Njujorški pravobranilac trenutno istražuje poslovanje britanske banke Barklis jer postoje sumnje da se na mračnim platformama sklapaju prljavi poslovi. Problem nastaje onog trenutka kada u domenu visoko frekventne trgovine dolazi do protekcije klijenata, a to je upravo ono što mračne berzanske platforme omogućavaju. „Ne postoji nijedan razlog zašto bi određeni investitori imali neke privilegije. U tom slučaju pojedini klijenti koriste vanberzansko poslovanje, kako bi imali manje troškove. Dakle, takve platforme je moguće zloupotrebiti. Zato je neophodno obezbediti više transparentnosti i jasno definisana pravila“, kaže Kofi.

Preti li fleš kreš?

Da se i u finansijskom svetu sve može srušiti kao kula od karata videli smo 2010. godine. Za samo nekoliko minuta, indeks Dau Džons opao je za više od 1.000 bodova. Odmah potom strmoglavo su padale vrednosti mnogih akcija na Vol Stritu. Nikada se sa tržišta nije povuklo toliko brokera koji štite kapital svojih klijenata kao tada. Iako su neke lekcije naučene, mnoge zabrinjava činjenica da niko ne može da isključivi ponavljanje tog scenarija.

Strukturalni problemi su poznati. Tržište finansijskih derivata koji su dobrim delom odgovorni za krizu, ponovo raste. Regulatorni mehanizmi postoje, ali se nažalost nisu pokazali dovoljno efikasnim. Ne samo da nisu prošli nijedno testiranje, već određene grupe lobista i dalje uspešno blokiraju njihovu primenu, upozorava profesor Džon C. Kofi. „Seme nove krize je tu“, kaže ovaj stručnjak. Reforme američkog predsednika Obame krenule su u dobrom pravcu – ali su, nažalost, u međuvremenu razvodnjene. Realizovana je samo polovina novih pravila.

Povlačenje ručne – ako zatreba

Nedavno je šefica američke Agencije za hartije od vrednosti (SEC) Meri Džo Vajt prokomentarisala da bi mračne platforme mogle da ugroze čitavo finansijsko tržište. Ekonomski analitičar Leri Tab ne vidi razlog za uzbunu. Tvrdi da je atmosfera na tržištu potpuno drugačija. Raspoloženje među investitorima je dobro, pa je i klima na tržištu kapitala pozitivna. „Danas se sve odvija veoma brzo. Da biste to bili u mogućnosti da pratite, morate se okrenuti tehnologijama“, priznaje Tab. „Svi napori koji se ulažu, odražavaju se na formiranje cena finansijskih proizvoda. Ja krah tržišta u skorijoj budućnosti ne vidim.“

Ukoliko do toga i dođe, uvek postoji mogućnost povlačenja ručne. „Da bi se kolaps sprečio, najbolje je odmah obustaviti trgovinu. To znači, kada bi u jednom trenutku bilo previše onih koji akcije žele da prodaju, poslovanje se u potpunosti prekida, na par sekundi ili na par minuta. Kada panika prođe, prodaja se može nastaviti“, dodaje Tab. U teoriji to zvuči kao dobro rešenje, ali niko ne može da tvrdi da bi to zaista sprečilo krah berze. Jer upravo je to problem sa krizama. Nemoguće ih je predvideti. A kada do njih dođe, za mere predostrožnosti je već kasno.