1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Seksualno uznemiravanje na radnom mestu

Anja Fenle4. mart 2015.

Jedna studija sada redefiniše pojam seksualnog uznemiravanja na radnom mestu: osim eksplicitnog, uznemiravanje mogu biti i masni vicevi, seksistički komentari, dodiri… Rezultati ankete su poražavajući za Nemačku.

https://p.dw.com/p/1Eksh
Symbolbild sexuelle Belästigung am Arbeitsplatz
Foto: Dan Race - Fotolia.com

Šta je uopšte seksualno uznemiravanje? Razumevanje tog pojma veoma je različito kod muškaraca i žena. Dame mnogo bolje uočavaju ono što i zakon definiše kao seksualno maltretiranje. Recimo muškarci u mnogo manjem procentu od žena kao nedozvoljene tumače „izazovne ili pornografske slike“, „neukusne primedbe“ ili „neželjene dodire“ na radnom mestu. To pokazuju rezultati reprezentativne ankete koju je sproveo Centar za društvene nauke iz Duizburga po nalogu Saveznog povereništva za borbu protiv diskriminacije. Poražavajuće je što mnogi oblici seksualnog uznemiravanja koje definisani u zakonu nisu tako i shvaćeni – u nekim slučajevima kod oba pola. Tek 7 odsto muškaraca i 17 odsto žena uspeva da razluči sve oblike seksualnog maltretiranja.

Fizički i verbalno

Svaka peta žena i svaki osmi muškarac su najmanje jednom bili „pipnuti“ protiv svoje volje od strane koleginica ili kolega. „Nedavno smo imali prijavu jedne žene koja radi u gastronomiji. Jedna mušterija ju je pipala, a žena se požalila svojoj šefici“, priča feministkinja Ane Vicorek za DW. Ipak, pomenuta šefica nije videla ništa sporno u tome. Vicorek kaže da je već čula mnogo sličnih priča. „To ide od toga da su žene primorane da kuvaju kafu na sastancima umesto da učestvuju u debati ili da se od njih traži da budu posebno ljubazne prema mušterijama kako bi isposlovale ugovor za firmu“, dodaje ona. Ane Vicorek takve priče objavljuje na posebnom blogu čiji je zadatak da približi javnosti sve oblike seksizma na poslu.

Prema anketi, do seksualnog maltretiranja dolazi najčešće u kancelarijama ili na firminim priredbama i proslavama. Po pravilu zaposleni malo znaju o svojim pravima. Recimo, većina nije znala da je poslodavac dužan da aktivno štiti zaposlene od ove vrste uznemiravanja na radnom mestu. Čak 70 odsto ljudi kaže da ne znaju kome bi se obratili u svom radnom kolektivu u slučaju da imaju problem iz ove kategorije. „Čemu uopšte izlaz za slučaj opasnosti ako ljudi ne znaju gde je?“, pita se Kristine Liders, poverenica za borbu protiv diskriminacije. Njeno povereništvo je formiralo poseban ekspertski tim koji će se baviti isključivo seksualnim uznemiravanjem na radnom mestu. Blogerka Ane Vicorek zahteva „društvo u kojem žene ne moraju da se brane i u kojem seksualno maltretiranje neće biti uzimano zdravo za gotovo“.