1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sedenje na dve stolice topi kredibilitet

Ivica Petrović, Beograd17. decembar 2014.

Otvaranje prvog poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom očito će morati da sačeka. Brisel od Srbije traži dalje korake u normalizaciji odnosa sa Prištinom i ispunjavanje Briselskog sporazuma.

https://p.dw.com/p/1E5zx
Serbien - EU-Komissar Johaness Hahn
Foto: picture-alliance/dpa/ O. Toskic

Srbija je propustila 2014. godinu da započne proces otvaranja prvih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom i očekivanje tog datuma nastaviće se i u 2015. godini. Unija je tako poručila Srbiji da je od nje traženo da sprovede određene dogovore o normalizaciji s Prištinom da bi se moglo očekivati otvaranje prvog poglavlja u pregovorima o članstvu. Navedeno je takođe da, kada je reč o otvaranju važnog poglavlja 35 koje se odnosi na normalizaciju odnosa sa Kosovom, Srbija mora da uradi još neke stvari u toj normalizaciji. Evropski zvaničnici ističu da ni srpska ni kosovska vlada ne mogu da se pravdaju drugom stranom za sve ono što su same mogle da urade. Istaknuta je i važnost postepenog usklađivanja spoljne politike Srbije sa spoljnom politikom EU.

Sanjarenje o Evroaziji

Srpske vlasti pokušavaju da nekako ćutke pređu preko činjenice da Srbija neće dobiti datum za otvaranje poglavlja o pregovorima sa EU, kaže za DW Jelena Milić, direktor Centra za evroatlantske studije. „Ta činjenica je zapravo opomena Evropske unije Srbiji da u proteklih pola godine nije bila pouzdan i predvidljiv partner – nije zauzela spoljnopolitički kurs koji se očekuje od zemlje-kandidata, a dodatno nije ispunila ni ono na šta se obavezala Briselskim sporazumom. Tako da mislim da se sada taj kredibilitet i kredit koji je ova vlada imala donekle istopio tom politikom sedenja na dve stolice“.

Putin in Belgrad 16.10.2014 Fans bei der Militärparade
Beograd tokom posete Vladimira Putina 16.10.2014Foto: AFP/Getty Images/Andrej Isakovic

Komesar Johanes Han (fotografija gore) napomenuo je da je srpskim vlastima jasno rekao šta je ono što se od njih očekuje da urade i da stoga nema prostora za izgovore. Ako se analiziraju razlozi zašto Srbija nije dovoljno učinila na sprovođenju Briselskog sporazuma, Dušan Janjić, koordinator Foruma za etničke odnose, kaže da je to pre svega zbog otpora pojedinih interesnih grupa. Srbija je još uvek pod diktaturom švercera i tajkuna, kojima jednostavno odgovara da se ništa ne promeni, kaže Janjić i dodaje da je drugi razlog političke prirode:

„Kada se gledaju izborna obećanja ispalo je da su svi koji su ušli u parlament sto odsto za evropske integracije, a objektivno, sigurno bar polovina njih sanja Evroaziju. Ta politička dilema sada je zahvatila vrhove vlasti, zahvatila je vrh Srpske napredne stranke (SNS) i ne postoji političko jedinstvo da se uđe u EU. Taj stav prema Evropskoj uniji uzdrman je ekonomskom i finansijskom krizom, ali i krizom u Ukrajini i uspešnosti ruske politike u prenošenju te krize na Srbiju, pogotovu na Kosovu. Dakle, mislim da sada Srbija, ali i Vučić, jer je na njemu najveći teret, moraju da iskorače ka evropskim integracijama. To je lako reći, ali će biti jako teško da se uradi. Biće mnogo otpora i iz njegove stranke, i od koalicionih partnera, a neće mu mnogo pomoći ni Tadić i slični, jer je njima važnije da se bave pranjem svojih biografija nego da podržavaju evropske integracije“.

Šta nije urađeno?

Jelena Milić ističe da sve ono što mora da se uradi iz Briselskog sporazuma nije nikakva tajna, iako se možda stiče takav utisak. To se pre svega odnosi na izgradnju čvrstih prelaza na granici sa Kosovom, neki sporazumi u oblasti energetike, pozivni broj telekomunikacija, a jedna od tih stvari je i formiranje zajednica srpskih opština. „Mislim da su srpske vlasti malo uspavale na lovorikama, misleći da je dovoljno da potpišu Briselski sporazum, i da onda niko neće tražiti da se te stvari sprovedu“, napominje Milićeva.

Serbien Kosovo Grenzübergang
Prelaz između Kosova i SrbijeFoto: picture-alliance/dpa

Dušan Janjić naglašava da je vrlo malo toga urađeno iz Briselskog sporazuma, a to što je urađeno, samo su neki delovi. „Mi jesmo, recimo, primenili neke delove o policiji i KPS, ali nismo rešili problem policajaca iz MUP-a Srbije koji su ostali na Kosovu i sada su nerešeni socijalni problem“, kaže Janjić. „Još uvek nije proradio sud, statut opština koji je navodno napisan nije se davao u javnost jer je bila tehnička vlada, pitanje privatizacije preduzeća na severu Kosova nije rešeno, pitanje nastave i obrazovanja nije rešeno, kod prometa roba nije utvrđena lista šta je domaći proizvod. Dakle, ima tu puno posla, a čak i kad bi se krenulo u ozbiljan rad, i napravio ozbiljniji tim za to, Srbija opet taj posao ne bi mogla da završi do kraja sledeće godine“, smatra Dušan Janjić.

Odgovore na neka od ovih pitanja smo pokušali da saznamo i od Tanje Miščević, šefa pregovaračkog tima sa Evropskom unijom, ali nam je u njenom kabinetu saopšteno da nema vremena i da se javimo narednih dana.