1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sedativi i antidepresivi među najprodavanijim lijekovima u BiH

22. april 2013

Antidepresivi i sedativi su među najtraženijim lijekovima u BiH. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjue da će 2030. godine svaki četvrti čovjek na planeti imati neki oblik depresivnog ili anksioznog poremećaja.

https://p.dw.com/p/18KPR
Foto: DW

Nedostatak novca i siromaštvo nisu spriječili građane BiH da na sedative i antidepresive potroše milione maraka. Prema podacima Fondova zdravstvenog osiguranja za 2012. godinu, samo u Kantonu Sarajevo na lijekove koji djeluju na nervni sistem potrošeno je nevjerovatnih 5,8 miliona KM. Za sedative i antidepresive u Republici Srpskoj je izdvojeno 3,3 miliona KM. Od svih lijekova, koji se izdaju na recept, ove supstnce zauzimaju visoko treće mjesto po potrošnji.

Depresija uzima maha

Načelnica banjalučkog Centra za mentalno zdravlje, psihijatar Ranka Kalinić kaže da danas ljudi radije biraju liječenje uz upotrebu lijekova (farmakoterapija) nego druge metode liječenja, kao što je psihoterapija. „Komfornije je uzeti lijek. Pacijent će brže osjetiti okašanje i osloboditi se simptoma. Nažalost niko nema vremena da se duži period bavi svojim psihičkim zdravljem, pogotovo ako mu je egzistencija ugrožena“.

Kalinić: "Ljudi nemaju vremena za liječenje"
Kalinić: "Ljudi nemaju vremena za liječenje"Foto: DW

“Reaktivna depresija je u porastu, to je posljedica naših životnih okolnosti. Nesigurnost i gubitak posla je nešto što moje kolege i ja sve češće vidimo kao uzrok”, kaže dr. Kalinić i navodi da se depresivan čovjek u Švedskoj i u BiH isto osjećaju ali su uzroci nastanka poremećaja potpuno drugačiji. “Ne možemo nikom pronaći posao, srediti porodični život ali mu moramo pomoći da se što prije izbori s neprijatnim simptomima, pa smo u situaciji da sve češće propisujemo antidepresive”, kaže dr. Kalinić.

Irena Đumić-Jurić-Marijanović: "Pred stalnim smo iskušenjima"
Irena Đumić-Jurić-Marijanović: "Pred stalnim smo iskušenjima"Foto: DW

Psihoterapeut Irena Đumić-Jurić-Marijanović kaže da je većina ljudi koji zatraže stručnu pomoć u nekom stepenu depresivna.

“Kada je riječ o uzrocima depresije na ovim prostorima, ljudi su iscrpljeni. Prvo rat s kojim su došle brojne trauma, čest je posttraumatskim stresnim poremećaj (PTSP) koji tek danas dolazi do izražaja. Tranzicija i navikavanje na novi ambijent su takođe veoma stresni. Kada su ljudi možda pomislili da bi moglo krenuti nabolje došao je nagli pad životnog standarda, nezaposlenost, neizvijesnost. Stalno je prisutna prijetnja njihovoj egzistenciji. Jednostavno, adaptivne funkcije su nam već 20 godina na probi”.

Pomenuti PTSP, od kojeg je patio otac tridesetogodišnjeg Dalibora B. iz Banjaluke, obilježio je život njegove porodice. “Dugo sam bio nezadovoljan svojim životom. Nisam imao posao ali to nije najveći problem. Vrijeme sam provodio u kući s roditeljima, penzionerima. Onda je moj otac izvršio samoubistvo i s tim nisam mogao sam da se izborim. Otišao sam kod psihijatra. Nakon dva mjeseca korištenja antidepresiva bilo mi je mnogo bolje. Od tada su prošle dvije godine i nisam ponovo imao potrebu za njima.”

Dalibor B. je koristio antidepresive
Dalibor B. je koristio antidepresiveFoto: DW

Ovakvih i sličnih sudbina je jako mnogo u BiH. Ipak, depresivnost nije privilegija siromašnih zemalja. Enorman porast potrošnje antidepresiva i anksiolitika je globalni problem s kojim se suočavaju veoma razvijene zemlje.

Sedative uzimaju na svoju ruku

Sve češći depresivni poremećaj u populaciji objašnjava zašto su ovi lijekovi tako traženi. Međutim, šta je s velikim brojem pacijanata koji koznumiraju tablete za smirenje za koje nije potreban nalaz psihijatra.

Hričak: "Samovoljno dijagnosticiranje"
Hričak: "Samovoljno dijagnosticiranje"Foto: DW

Magistar farmacija Mirjana Hričak, zaposlena u jednoj banjalučkoj apoteci kaže da skoro svaki treći pacijent traži neki sedativ:

“Najčešće su to lijekovi za umirenje i za spavanje. Korisnici su uglavnom stariji građani. Svi se žale na prevelik stres. Problem je što su ti lijekovi jeftini i što ih je očigledno u nekim apotekama moguće nabaviti bez recepta, tako nam bar govore pacijenti”.

Apoteke u Srednjobosanskom Kantonu takođe bilježe ogromnu potražnju za ovim supstancama. Pored pacijenata koji imaju potrebu za ovom vrstom terapije, sve više je i onih koji svakodnevne probleme žele riješiti tabletom, kaže magistra farmacije Slađana Šolak.

“Mnogi dolaze bez recepta, traže sedative ne pitajući kakve posljedice mogu izazvati. Iznenađena sam što studenti pred ispit često traže nešto za umirenje.”

Među takvim je Bojana K., studentica medicine u Banjaluci. Gledajući pojedine kolege kako redovno u ispitnom roku koriste sedative, sama je posegla za njima: “Nekako mi je to vremenom postalo normalno. Bensedini i leksilijumi su bili način da se riješimo velikog pritiska i treme pred ispit. Naravno da to nije pametno i da nije nikakvo rješenje. Mislim da treba nešto uraditi po tom pitanju jer ljudi to koriste pretjerano i ne razmišljaju o posljedicama.”

Jogom protiv despresije - Danijela Karač
Jogom protiv despresije - Danijela KaračFoto: DW

Razdražljivost, uznemirenost i depresija najčešće se javljaju u proljeće pa je tada velika potražnja za sedativima i antidepresivima. Žene su mnogo više sklone ovim poremećajima od muškaraca, mada u BiH niko nije uradio ozbiljniju analizu depresivnosti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 2030. godine će svaki četvrti čovjek na planeti imati neki oblik depresivnog ili anksioznog poremećaja.

Autor: Aleksandra Slavnić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić