Sedam razloga za snimanje filma u Berlinu
Zaboravite glamurozni Holivud, evo zašto je nemačka prestonica idealno mesto za snimanje filma. I dalje ste sumnjičavi. Ako ne verujete nama, pitajte šta o tome misle glumci, Džordž Kluni i Tom Kruz.
Novac raste na drveću
Dobro, ne raste na drveću, ali ipak treba imati u vidu činjenicu da država velikodušno subvencioniše snimanje filmova u Nemačkoj – i to sa 29,3 miliona evra (2013). Taj novac nije namenjen samo produkciji, već i keteringu, smeštaju, maskama i kostimima. I izgleda da je reč o dobroj investiciji. Te godine snimljeno je 339 filmova, a državi je donelo 134,2 miliona evra.
Traže se "divlje ideje"
Državne subvencije nisu na raspolaganju rediteljima koji snimaju umetničke filmove, nego i visokobudžetnoj produkciji. Čak sedam filmova, koji su delom snimani u organizaciji Berlin-Brandenburg medija borda, našlo se na listi deset najuspešnijih. Uglavnom su to nemački filmovi poput: „F*** you, Goethe“ ili „Der Nanny“.
Svet bez resursa
Nakon pada Gvozdene zavese, Berlin je postao velika atrakcija za mlade kreativne ljude. Zato se u ovom grada veoma lako mogu pronaći talentovani kamermani, režiseri, stilisti, dizajneri. I vlasti su veoma kooperativne u dobijanju neophodnih dozvola za snimanje. Na fotografiji: uzbekistanski reditelj Jalkin Tujčijev.
Idealne lokacije
Istorijske filmove je u Berlinu najlakše snimati. Toliko je prelepih i značajnih lokacija – i to iz više epoha. Bilo da je reč o Vajmarskoj republici, nacističkom periodu i Hladnom ratu, ili pak ujedinjenu dve Nemačke. Film „Valkire“ Toma Kruza o Štaufenbergovom pokušaju ubistva Hitlera, sniman je na originalnim mestima.
Holivudski glamur u srcu Evrope
Brojni holivudski filmovi snimani u Berlinu su privukli dosta međunarodne pažnje. Tarantinov „Inglourious Basterds“ i Klunijev „Monuments Men“ (sa Metom Dejmonom) probudili su znatiželju svetske javnosti, pa tako i onih koji do tada nisu otkrili čari nemačkog Berlina.
Dugogodišnja tradicija
Istrorija berlinske kinematografije počinje otprilika kad i istorija ovog medija. Godine 1917, Universum film (poznat kao UFA) odgovara na međunarodnu konkurenciju. Od 1925. do nacističkih vremena, UFA je intezivno sarađivao sa Holivudom. Po dolasku na vlasti, nacisti su filmsku produkciju pretvorili u propagandu. Na fotografiji: Marlene Ditrih u filmu "Gefahren der Brautzeit," 1931).
Sledeća generacija
Nemačka prestonica je posebno atraktivna za nove generacije režisera – ne samo zbog državnih subvencija. Tu je uostalom i čuveno Berlinale, međunarodni filmski festival, koji ima posebnu sekciju – Berlinale Talent. Mladi režiser Nuran David Calis je nedavno snimio film po Bihnerovoj drami „Vojaček“ sa Tomo Šilingom u glumačkoj ekipi.