Samoodbrana ili ratni zločin?

Tokom rata u Gazi, ne radi se samo o vojnim i političkim ciljevima. Zbog sve većeg broja ljudskih žrtava, sve više se postavlja pitanje međunarodnog prava. Kako i koliko daleko Izrael smije da se brani od raketnih napada Hamasa? Da li je neprestano bombardovanje ciljeva u Pojasu Gaze ozbiljno kršenje ljudskih prava? Savjet za ljudska prava UN-a to upravo tako vidi i oštro je osudio izraelsku vojnu ofanzivu.

Savjet za ljudska prava takođe želi da istraži da li je Izrael odgovoran za ratne zločine. Izraelski ambasador u UN-u, Eviatar Manor, odbacio je optužbe. Izrael ima pravo da se brani, kao bilo koja druga zemlja. Osim toga, izraelska vojska pokušava sve kako bi se sačuvali životi civila, naglasio je Manor. Diplomata je za ratne zločine optužio Hamas. Mnoge, prije svih evropske zemlje, uzdržale su se od glasanja u Savjetu za ljudska prava UN-a. SAD je jedina zemlja koja je glasala protiv.

U pravnoj procjeni rata, u kojem je ubijeno više od 700 Palestinaca i 34 Izraelca, mišljenja se razlikuju. Stručnjak za međunarodno pravo iz Bohuma, Hans-Joahim Hajnce kaže: "Nije sporno da Izrael smije da se brani od takvih vojnih napada." Prema članu 51 Povelje UN-a, Izraelu nije potrebna dozvola ni od jednog tijela da bi mogao da se brani, objasnio je advokat u razgovoru za DW. Nakon početka borbi, Izrael je morao da uključi Savjet bezbjednosti UN-a, kako bi on odlučio kako da se dalje postupa.

Šta je srazmjerna odbrana?

Norman Peh, profesor prava i bivši poslanik Ljevice to vidi drugačije: "Ovaj rat je nedvosmislno rat protiv civilnog stanovništva u Pojasu Gaze." To je nespojivo sa međunarodnim humanitarnim pravom. "U oblasti kao što je Pojas Gaze, koja je tako beskrajno gusto naseljena, isključuje se takva vrsta ratovanja," kaže Peh.

I bivši portparol LJevice za spoljnu politiku smatra da Izrael ima pravo da svoje stanovništvo štiti od raketa iz Pojasa Gaze. Sistem protivraktne odbrane "Gvozdena kupola" se pokazao veoma efikasnim. Međutim, prema njegovim riječima, napadi na civilne oblasti su potpuno nesrazmjerni .

Međutim, ostaje nejasno šta se još smatra razumnim - iz perspektive međunarodnog prava. I Hajnce ukazuje na princip proporcionalnosti. Treba ispitati da li i u kojoj mjeri stradaju nevini. Izrael upozorava civile od predstojećih napada. Ali, u veoma gusto naseljenom Pojasu Gaze, test proporcionalnosti je veoma problematičan.

Sredstvima međunarodnog prava još teže je shvatiti strategiju Hamasa, koji očigledno namjerno operiše sa naseljenih područja. Prema ambasadoru Izraela, Manoru, Hamas svoje rakete lansira iz palestinskih škola, bolnica ili stambenih zgrada. Kada izraelska vojska napada lansirne rampe raketa ili skladišta, civilne žrtve se teško mogu izbjeći. Ne kaže se direktno, ali se polazi od toga da Hamas svjesno ugrožava živote tih palestinskih civila.

Daleko jasnija je pravna procjena raketnih napada Hamasa na izraelske gradove. Advokat Peh, koji Palestincima takođe izričito pripisuje pravo na odbranu, traži i od Hamasa da zaštiti civilno stanovništvo. "Te rakete koje nekontrolisano padaju na izraelska civilna područja, to takođe nije dozvoljeno po međunarodnom pravu."

Međunarodni tribunal za sada nije nadležan

Neizvjesno je da li će jedna ili druga strana ikada morati da odgovara pred sudom za ratne zločine. Pred licem pravde, u principu mogu se naći države i nedržavni akteri, kao što je Hamas. Nadležnost prvo ima nacionalni sud. "U Izraelu su već vođeni procesi o vojnim akcijama", rekao je Hajnce.

Nasuprot tome, međunarodni tribunali nisu nadležni, jer ih nisu priznali ni Izrael ni Hamas. Međutim, prema Pehu, Savjet bezbjednosti UN-a može da da nalog Međunarodnom krivičnom sudu da inicira proces, ako pogođena zemlja nije ratifikovala odgovarajući sporazum.

Hajnce, međutim, ukazuje na drugačiji put. Ratni zločini bi mogli biti kažnjeni u drugim državama, kada se optuženi nađe na njihovoj teritoriji. Tako su ratni zločinci sa prostora bivše Jugoslavije kažnjeni i u Njemačkoj. Međutim, ovaj stručnjak za međunarodno pravo ne vidi mogućnost da se rat na Bliskom istoku nađe u njemačkoj sudnici: "Teoretski bi to moglo da se desi, a kolika je vjerovatnoća da se to stvarno desi - to je drugo pitanje", kaže advokat iz Bohuma.